Crohnova bolest i ulcerozni kolitis čine 90% svih kroničnih upalnih bolesti crijeva nepoznatog uzroka. Te dvije bolesti imaju puno zajedničkih preklapanja pa ih zajedno opisujemo kao upalne bolesti crijeva (eng.inflammatory bowel disease, IBD). Smatra se da u mehanizmu nastanka ovih bolesti sudjeluju genetska predispozicija, mikrobiološki čimbenici, neodgovarajući imunosni odgovor te upala kao zajednički konačni put. Ulcerozni kolitis je kronična idiopatska upalna bolesti crijeva karakterizirana brojnim akutnim recidivima i remisijama. Najčešće zahvaća rektum i karakterizirana je ulceracijama na sluznici i podsluznici debelog crijeva. Kliničku sliku karakteriziraju proljevi i rektalno krvarenje kao posljedica upale sluznice debelog crijeva. Mikroskopskom analizom dominiraju ulceracije, inflamantorni polipi, atrofija sluznice, toksični megakolon. Crohnova bolest je sistemska, kronična granulomatozna bolest. Zahvaća sve slojeve crijevne stijenke, a najčešće se javlja u terminalnom ileumu. Makroskopski se primjećuju aftozni ulkusi, preskačuće lezije, zadebljanje crijeve stijenke, upala seroze, zadebljanje mezenterija, suženje lumena ili pak fistule i sinusi. Mikroskopske karakteristike Crohnove bolesti su stvaranje kriptalnih apscesa, limfoidnih agregata i nekazeoznih granuloma. Klinička slika je vrlo varijabilna i krajnje nepredvidljiva. Simptomi ovise o proširenosti, smještaju i aktivnosti upalnih promjena. Dijagnoza Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa se uspostavlja na temelju kliničke slike, fizikalnog pregleda, laboratorijskih nalaza, peranalne endoskopije, rendgenskim pregledom debelog crijeva i drugim dijagnostičkim pretragama, kao što su ultrazvuk, CT, MR, angiografija, endosonografija itd. Liječenje ovisi o težini bolesti, odnosno o proširenosti i aktivnosti bolesti, a liječe se medikamentno i kirurški.