prikaz prve stranice dokumenta Zdravstvena njega dementnih bolesnika na stacionarnom liječenju
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Zdravstvena njega dementnih bolesnika na stacionarnom liječenju
2016. urn:nbn:hr:139:681466
Vujošević, Marija
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Vujošević, M. (2016). Zdravstvena njega dementnih bolesnika na stacionarnom liječenju (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:681466

Vujošević, Marija. "Zdravstvena njega dementnih bolesnika na stacionarnom liječenju." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:681466

Vujošević, Marija. "Zdravstvena njega dementnih bolesnika na stacionarnom liječenju." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:681466

Vujošević, M. (2016). 'Zdravstvena njega dementnih bolesnika na stacionarnom liječenju', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 23.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:681466

Vujošević M. Zdravstvena njega dementnih bolesnika na stacionarnom liječenju [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2016 [pristupljeno 23.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:681466

M. Vujošević, "Zdravstvena njega dementnih bolesnika na stacionarnom liječenju", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2016. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:681466

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:681466
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovZdravstvena njega dementnih bolesnika na stacionarnom liječenju
AutorMarija Vujošević
MentorIgor Filipčić (mentor)
Član povjerenstvaIgor Filipčić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaBiserka Sedić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaSenka Repovečki (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2016-10-26, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Psihijatrija
Sažetak
Demencija je klinički sindrom karakteriziran globalnim, ireverzibilnim i progresivnim gubitkom mogućnosti kognicije s etiološkom podlogom organske bolesti središnjeg živčanog sustava. Gubitak kognicije podrazumijeva propadanje stečenih mentalnih funkcija kao što su prosuđivanje, zaključivanje, logičko razmišljanje i pamćenje. Simptomatologija demencije sekundarno uvjetuje nastanak nemogućnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti i povećava ovisnost oboljelog o pomoći obitelji. Uzroci demencije... Više mogu biti vaskularna, infektivna, neurodegenerativna, traumatska, metaboličko-toksična i neoplastična bolesna stanja. Nužno je razlikovati, uzimajući u obzir tijek i prognozu bolesti, klasičnu staračku zaboravljivost koju karakterizira mogućnost usvajanja novih informacija od demencije kod koje ireverzibilno propadaju stečene mentalne funkcije. Sukladno tomu, dementni bolesnici imaju očuvane kognitivne spoznaje isključivo o događajima u daljoj prošlost. Demencija se može razviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali najčešće obolijevaju osobe u starijoj životnoj dobi. Prvi znakovi oboljenja su prisutni najčešće oko 60-te godine života. Proporcionalno porastu udjela starije populacije, povećava se i postotak oboljelih od demencije na globalnoj razini. Aktualni epidemiološki podatci, sukladno negativnom prirodnom prirastu, svrstavaju Republiku Hrvatsku u europske zemlje s prosječnom stopom bolesnika oboljelih od demencije. S obzirom na podatke o incidenciji AB-a, prema kojima 5% osoba starijih od 65 godina ima demenciju, 10% starijih od 75 godina, a nakon 85. godine života, barem je 40 do 50% populacije u početnom stadiju AB-a, očekuje se znatan porast broja bolesnika s AB-om. (1) Gubitkom kognicije i progresijom oštećenja mozga, bolesnikova mogućnost samozbrinjavanja se smanjuje. U konačnici, bolesnicima je potreban kontinuirani nadzor i medicinska skrb. Izrazito važnu ulogu u skrbi za bolesnika tijekom hospitalizacije i edukaciji obitelji ima medicinska sestra. Isključivo individualizacijom planova zdravstvene njege možemo zadovoljiti specifične potrebe i olakšati tegobe bolesnika oboljelih od demencije. Važno je istaknuti ulogu obitelji, kao najčešće pružatelje njege i skrbi, zbog nepostojanja specijaliziranih ustanova za zbrinjavanje i skrb o osobama oboljelima od demencije. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:681466
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2016-12-06 11:41:37
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.