Sažetak | Metabolički sindrom je skup metaboličkih poremećaja koji povećavaju rizik od
dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, cerebrovaskularnog inzulta, masne jetre, te
malignih bolesti. Zbog njegove rastuće prevalencije, ovaj sindrom predstavlja
javnozdravstveni problem današnjice na globalnoj razini. Mehanizam njegovog
nastanka nije potpuno razjašnjen, no važnu ulogu ima stil života. Čimbenici rizika za
razvoj metaboličkog sindroma podijeljeni su na genetske i okolinske čimbenike, te
njihovo međudjelovanje. Zbog njihovog međudjelovanja i složenosti, teško je odrediti
koji čimbenik jednoznačno uzrokuje nastanak metaboličkog sindroma. Sigurno da to ne
može biti isključivo samo jedan čimbenik, primjerice tjelesna neaktivnost. Okolinski
čimbenici uključuju biološke i ponašajne čimbenike, socioekonomske i psihosocijalne
odrednice poput dobi, spola, tjelesne aktivnosti, pušenja, konzumiranja alkoholnih i
gaziranih pića, konzumaciju visokokalorične hrane, stresa, depresije, anksioznosti,
obrazovanja i zaposlenja. Mnoga istraživanja pokazuju da je metabolički sindrom
multifaktorska bolest koja nastaje međudjelovanjem čimbenika okoline i gena.
Konzumiranje bezalkoholnih zaslađenih pića i alkohola u neumjerenim količinama, te
pušenje, poznati su čimbenici rizika za niz zdravstvenih stanja i bolesti, što bi značilo da
ne uzrokuju samo metabolički sindrom. Smatra se da su inzulinska rezistencija i
pretilost vrlo važni čimbenici koji se nalaze u podlozi metaboličkog sindroma. |