Salmoneloze su zarazne bolesti uzrokovane bakterijama iz roda Salmonella koje pripadaju porodici Enterobacteriaceae. Klasifikacija im je složena jer se ovi mikroorganizmi definiraju do serotipa, a ne samo do vrste. Od oko 2500 do sada otkrivenih vrsta Salmonella, samo ih je nekoliko stotina patogeno za čovjeka. Predstavljaju jedan od najčešćih uzroka proljeva na svijetu, javljaju se diljem cijelog svijeta, najčešće ljeti i u jesen, sporadično, ali i endemski, u obliku većih ili manjih epidemija. Glavni put prijenosa salmoneloze je kontaminirana hrana, stoga je dobra termička obrada i higijena hrane, vode, okoline i osoblja od iznimne važnosti kao i redovita kontrola hrane. Kod većine oboljelih bolest prolazi sama od sebe bez potrebe za specifičnim liječenjem, ali kod određenih slučajeva infekcije javljaju se teži oblici bolesti koji mogu biti opasni po život. S medicinskog stajališta te bolesti još su uvijek epidemiološki, dijagnostički, klinički i terapijski problem. Stvarni broj oboljelih od salmoneloza u nerazvijenim je zemljama potpuna nepoznanica, a broj prijavljenih slučajeva u pravilu je vrlo mali. Najčešći izolirani serotip u Hrvatskoj je S. Enteritidis (više od 90% svih izolata salmonela), kao i u većini europskih zemalja. Temeljni cilj ovoga rada bio je prikazati kretanje i epidemiološke odlike salmoneloza na području Republike Hrvatske i Grada Zagreba u periodu od 2010. do 2019. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u razdoblju od 2010. do 2019. godine u RH prijavljeno je ukupno 15.688 slučajeva salmoneloze sa 12 smrtnih ishoda, a u Gradu Zagrebu 2381 slučaja što čini 15,2% od ukupnog broja oboljelih u RH u tom periodu. Od ukupnog broja oboljelih u periodu od 2010. do 2019.godine, 48% su činili muškarci (7490 oboljelih), a 52% žene (8207 oboljele). Najveći broj oboljelih zabilježen je u 2010. i 2011. godini na području RH kao i na području Grada Zagreba. Najmanji broj oboljelih na području RH zabilježen je u 2013. godini i iznosio je 592 slučaja zaraze, a za Grad Zagreb je zabilježen u 2018. godini kada je broj oboljelih iznosio 127, što je 20 % od ukupnog broja oboljelih te godine. Najčešće obolijevaju mala djeca u dobnoj skupini od jedne godine te osobe starije životne dobi (60 godina i više). U toplijim mjesecima dolazi do tipičnog sezonskog porasta broja oboljelih tako da je najveći broj oboljelih zabilježen u ljetnim i jesenskim mjesecima, iznimno za Grad Zagreb u 2018. i 2019. godini kada je najviše oboljelih bilo ljeti, ali i u siječnju što nam ukazuje na pojavu grupiranja oboljelih u ustanovama za predškolski odgoj i u obiteljima.