Vitalno ugroženi pacijent je svaki pacijent čiji vitalni znakovi odstupaju od normalnih vrijednosti. U jedinice intenzivnog liječenja se smještaju pacijenti koji su životno ugroženi, njihovo stanje se kontinuirano prati, monitorira i dokumentira. Svrha monitoringa je da se prepoznaju ugroženi pacijenti, da se prate njihovi vitalni znakovi i na vrijeme prepoznaju znakovi koji prethode kriznim situacijama i komplikacijama, kako bi se što brže i učinkovitije izliječili. Hemodinamskim monitoringom pratimo djelotvornost i funkciju srca i krvožilnog sustava, da se prijenos tvari i molekula ne prekidno radi te međudjelovanje raznih organskih sustava. Medicinska sestra mora što više obilaziti pacijenta, promatrati i uočavati promjene kod pacijenta. Zato medicinska sestra mora biti upoznata s bolestima i stanjima u kojima je pacijent primljen i ostalim bolestima koje pacijent možda ima, a koji mogu utjecati na promjene te ishod liječenja. U JIL-u pacijentu je dostupan suvremeni monitoring i ovisno o zahtjevnosti pacijenta, razne metode monitoringa. Medicinska sestra treba znati čemu služe različite vrste monitoringa te kako ih koristiti u svrhu monitoriranja. Bitno je da bude upoznata sa sadašnjim i kako se stalno razvija tehnologija, sve naprednijim medicinskim postupcima. Da bude svjesna važnosti znanja i cjeloživotne edukacije, koja nikad ne prestaje. U radu će se opisati krvožilni sustav i cirkulacija te metode i vrste monitoriranja. Od neinvazivnih metoda je: EKG, puls, saturacija kisika, frekvencija disanja, tjelesna temperatura i neinvazivno mjerenje arterijskog tlaka. Od invazivnog monitoringa je invazivno mjerenje arterijskog tlaka, središnji venski tlak, plućni arterijski kateter (Swan-Ganzov), PiCCO monitoring, LiDCO monitoring, intrakranijski tlak i intraabdominalni tlak. Također će se opisati koja je uloga medicinske sestre kod monitoringa.