Prema najnovijoj definiciji Svjetske zdravstvene organizacije cerebrovaskularnim inzultom se smatra odumiranje stanica mozga, retine ili kralježnične moždine u određenom vaskularnom opskrbnom području, bez obzira na trajanje dokazujemo neuroradiološki, patohistološki ili drugom objektivnom metodom ili kliničkom slikom trajanja najmanje 24 sata. Proširenjem stare definicije pokušava se što preciznije definirati oblike cerebrovaskularnog inzulta, a što ima kliničko, istraživačko i epidemiološko značenje. Akutni cerebrovaskularni inzult i tranzitorna ishemijska ataka su hitna stanja („vrijeme je mozak“) pa svaki bolesnik sa simptomima mora hitro biti prebačen na liječenje i obradu u specijaliziranu bolnicu jer se na taj način znatno poboljšava prognoza bolesti. Cerebrovaskularni inzult je prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, treći uzrok smrtnosti u zemljama zapadne Europe, prvi uzrok invaliditeta u svijetu i u Hrvatskoj te vodeći uzrok demencije. Upravo zbog toga on nije samo veliki medicinski problem već isto tako i socioekonomski. Simptomi cerebrovaskularna oštećenja mogu se pojaviti brzo, ali mogu brzo nestati. Postoji velik broj simptoma koji se javlja ovisno o zahvaćenosti polutke mozga, no također kod bolesnika se pojavljuju i specifični simptomi koje olakšano prepoznajemo prema FAST akronimu. Kvalitetna sestrinska skrb u zbrinjavanju bolesnika imat će pozitivan utjecaj na njega u smislu smanjenja komplikacija, invaliditeta i smrtnosti. Medicinska sestra ima jako važnu ulogu kod takvog bolesnika te svojim znanjem i postavljanjem pravilnih dijagnoza omogućuje pružanje adekvatne skrbi bolesniku, sprečavanje mogućnosti pojave komplikacija te priprema bolesnika za rehabilitacijski proces i sudjelovanje u rehabilitaciji. Obrazovana medicinska sestra je neizostavni dio tima u preventivnim procesima, u jedinicama za liječenje moždanog udara i u provođenju procesa rehabilitacije.