Hipofiza ili pituitarna žlijezda je glavna endokrina žlijezda u organizmu smještena u turskom sedlu u bazi lubanje. Hipofiza zajedno s hipotalamusom čini glavni i najsloženiji dio cjelokupnog endokrinog sustava. Hipotalamus ima ključnu ulogu u regulaciji važnih fizioloških homeostatskih mehanizama i funkcije hipofize te do njega pristižu sve informacije koje su nužne za održavanje homeostaze našeg organizma. Hipofiza se sastoji od tri režnja: prednji režanj (adenohipofiza), srednji režanj (pars intermedia) i stražnji režanj (neurohipofiza). Adenohipofiza luči šest peptidnih hormona značajnih za rast organizma, kontroliranje funkcije štitnjače, nadbubrežnih žlijezda i reproduktivnih organa, dok neurohipofiza luči dva peptidna hormona: antidiuretski hormon (ADH) i oksitocin, koji svojim lučenjem izravno utječu na njihove ciljne organe. U neurohipofizi se luče samo hormoni koji su sintetizirani u hipotalamusu. Glavna uloga neurohipofize je skladištenje i, prema potrebi, otpuštanje oksitocina i antidiuretskog hormona. Oksitocin utječe na maternicu i izvodne kanaliće mliječnih žlijezda dojke, dok ADH djeluje na sabirne kanaliće bubrega, vazokonstrikciju krvnih žila i porast krvnog tlaka. Poremećaji u radu stražnjeg režnja hipofize utječe na homeostazu hormona uzrokujući dijabetes insipidus (DI), sindrom neodgovarajućeg lučenja hormona (SIADH) i Sheehanov sindrom.