Cerebrovaskularni inzult ili moždani udar je po život opasno stanje do kojeg dolazi zbog opstrukcije krvne žile koja za posljedicu ima nedovoljnu opskrbu krvlju dijela mozga i tada govorimo o ishemijskom moždanom udaru ili kada dolazi do puknuća krvne žile u mozgu, tada govorimo o hemoragijskom moždanom udaru.Prema literaturi, moždani udar je peti vodeći uzrok smrti i prvi vodeći uzrok invalidnosti u svijetu. U bolesnika kod kojih su prisutni iznenadni, žarišni neurološki deficit i/ili promijenjena razina svijesti odmah se treba pomisliti na moždani udar i zbrinuti bolesnika prema određenim smjernicama. Na temelju samog kliničkog prikaza teško je razlikovati hemoragijski ili ishemijski moždani udar na konzistentnoj osnovi.Kako bi se što prije moglo pristupiti adekvatnom liječenju, potrebno je dijagnosticirati vrrstu moždanog udara i mjesto koje mozga koje je zahvaćeno.Potvrda dijagnoze zahtijeva slikovne pretrage mozga i neurovaskularnog sustava. Trenutni standard je nekontrastna računalna tomografija glave (CT) jer je brza i široko dostupna.Osnovni i glavni cilj liječenja moždanog udara je smanjenje oštećenja mozga zbog ishemije i neurološkog deficita koji mogu biti posljedica same bolesti, a ovisi je li moždani udar ishemijski ili hemoragijski. Medicinske komplikacije predstavljaju važan problem nakon preboljelog akutnog moždanog udara s potencijalnim preprekama optimalnom oporavku. Bolesnici s akutnim moždanim udarom su smješteni u neurološku jedinicu intenzivnog liječenja u kojoj je omogućeno zbrinjavanje bolesnika u sve tri faze moždanog udara koje uključuju hitnu, akutnu i subakutnu fazu. Medicinska sestra ima iznimno važnu ulogu u zbrinjavanju bolesnika nakon moždanog udara. Kao dio multidisciplinarnog tima sudjeluje u svim dijagnostičkim i terapijskim postupcima te je kontinuirano uz bolesnika, što joj omogućava praćenje i uočavanje eventualnih promjena bolesnikova stanja, nakon kojih će obavijestiti liječnika i provesti intervencije prema njegovim odredbama.