Kardiovaskularne bolesti (KVB) ili bolesti srca odnose se na nekoliko entiteta koji uključuju bolest koronarnih arterija, cerebrovaskularnu bolest i bolest krvnih žila. U velikom broju slučajeva mogu se spriječiti, a zdravstveni radnici imaju veliku ulogu u tom segmentu skrbi za stanovništvo. Prevalencija i učestalost kardiovaskularnih bolesti razlikuju se među različitim zemljama, najvjerojatnije ovisno o prihodu, kulturi i zdravstvenim sustavima, ali i preciznim podacima. Izloženost određenom čimbeniku rizika unutar određene populacije pokreću lokalno zdravstveno opterećenje KVB-a i doprinose svjetskom opterećenju. Razumijevanje izloženosti i prevalencije ovih čimbenika rizika, koji se mogu mijenjati i onih koji se ne mogu mijenjati, omogućiti će zdravstvenim radnicima nastaviti provoditi javnozdravstvene intervencije kako bi modificirali sve čimbenike rizika za nastanak KVB-a i smanjiti dalekosežne učinke povezanog morbiditeta i smrtnosti. Tri su razine preventivnih aktivnosti u smanjenju pojavnosti kardiovaskularnih bolesti. Primarna prevencija kardiovaskularnih bolesti jedan je od najvećih izazova suvremene medicine, a mjere unaprjeđenja zdravlja primjenjuju se u zdravih osoba kako se bolest ne bi razvila. Sekundarna prevencija uključuje nefarmakološke i farmakološke mjere te revaskularizaciju miokarda, dok se tercijarna prevencija uglavnom odnosi na rehabilitaciju nakon preboljele kardiovaskularne bolesti, a postoje dokazi koji ukazuju da je rehabilitacija zasnovana na tjelovježbi učinkovita u smanjenju broja smrtnih slučajeva od srčanih bolesti. Medicinska sestra na svim nivoima zdravstvene zaštite svojim znanjem može potaknuti bolesnika na promjene načina života. Zdravstvena edukacija i zdrav način življenja počinju još od stvaranja obitelji, zatim vrtićima, školama i zdravstvenim ustanovama.