Bol se danas smatra petim vitalnim znakom, postala je važna kao svi ostali vitalni znakovi i zahtjeva puno veću pažnju koju trenutno ne dobiva. To je neugodni osjetilni i emotivni doživljaj povezan sa stvarnim ili mogućim oštećenjem tkiva i uvijek je subjektivna. Nasuprot boli imamo ugodu i udobnost. Ugoda se definira kao stanje mira i zadovoljstva fizičkih potreba i oslobođenja od boli, a udobnost kao unutarnji balans psihičke, socijalne i duhovne komponente osobe, definira se još i kao sastavna komponenta zdravlja. Stariji ljudi se najčešće žale na bol. Kod njih je vjerojatnija kronična bol koja se javlja u čak 40 do 50% starije populacije. Dosta osoba starije životne dobi ima netretiranu bol i to postaje sve veći problem današnjice. Javljaju se razne predrasude što dodatno ometa funkcionalno liječenje boli. Sve više njih ima posljedice kao nepokretnost, slabljenje organizma, ovisnost o drugoj osobi itd. uz popratne simptome straha, depresije i tjeskobe. Postoje različiti načini klasifikacije boli, dijele se prema: jakosti/ intenzitetu, karakteru, trajanju, lokalizaciji, izvoru patofizioloških promjena, uzroku i brojnim drugim čimbenicima. Najčešći uzroci boli, odnosno bolesti kod osoba starije životne dobi, kod kojih je bol jedan od vodećih simptoma su: bolesti lokomotornog sustava, bolesti unutarnjih organa, maligne bolesti, stres i stresori te medicinski postupci. Jačinu i svojstva, odnosno kvalitetu boli određuje isključivo bolesnik, pri čemu je korisno upotrebljavati ljestvice stupnjevanja boli. Koliko je i sama bol kompleksna, toliko je kompleksno i njeno liječenje. Bol se liječi opioidno i ne- opioidno, odnosno farmakološkom terapijom i nefarmakološkim postupcima. Medicinska sestra je dužna i odgovorna za pružanje sestrinske procjene i intervencija utemeljenih na dokazima, kojima učinkovito djeluje na bol u bolesnika i postiže standarde zdravstvene njege.