U ovom završnom radu biti će objašnjeno osnovno i napredno održavanje života odraslih te postupci medicinske sestre/tehničara u obavljanju istog. Na samom početku rada predstavljeni su podatci prevalencije srčanog aresta i smrtnih ishoda, te njegovi uzroci. Iznenadna srčana smrt predstavlja glavni svjetski javno-zdravstveni problem, a prema podatcima iz 2018. godine bilježi se 17 miliona smrtnih slučajeva koji su uzrokovani srčanim zastojem. Od izuzetne važnosti je prepoznavanje uzroka srčanog aresta kako bi se povećala mogućnost preživljavanja. U stresnim situacijama kao što je reanimacija koristi se 4T i 4H tehnika pamćenja. Uzroci srčanog aresta su tromboza koronarnih arterija, tenzijski pneumotoraks, toksini, tamponada srca, hipovolemija, hipoksija, hipotermija, hiperkalijemija i hipokalijemija. Svaki od ovih uzroka zbrinjava se na specifičan način, uz pomoć dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji će biti detaljnije opisani u radu. U samom središtu rada opisana je kardiopulmonalna reanimacija, odnosno osnovno i napredno održavanje života odraslih te postupci medicinske sestre/tehničara kod provođenja istog. Kardiopulmonalna reanimacija kao postupak obuhvaća vanjsku masažu srca, umjetnu ventilaciju, prepoznavanje srčanih ritmova, isporuku jednosmjerne električne struje i primjenu lijekova. Osnovno održavanje života za razliku od naprednog mogu provoditi laici, a ne samo zdravstveni djelatnici. Postupci se provode prema zadanom algoritmu koji uključuje osnovne smjernice: sigurnost, stanje svijesti, oslobađanje dišnog puta, provjera disanja, pozivanje hitne pomoći, vanjska masaža srca, umjetno disanje. Napredno održavanje života uključuje defibrilaciju ritmova: ventrikularne fibrilacije i ventrikularne tahikardije, prepoznavanje ritmova: asistolije i električne aktivnosti bez pulsa na elektrokardiogramu te primijenu lijekova u tijeku reanimacije. U liječenju koristi se redoslijed intervencija odnosno lanac preživljavanja koji se sastoji od četiri karike: rano prepoznavanje i pozivanje pomoći, rana kardiopulmonalna reanimacija, rana defibrilacija i postreanimacijska skrb. Glavne intervencije medicinske sestre/tehničara obuhvaćaju vanjsku masažu srca, umjetnu ventilaciju i primijenu lijekova. Medicinska sestra/tehničar zauzima aktivan stav tijekom reanimacije, izvršava zadatke, daje podršku timu; neizostavan je dio reanimacijskog tima koji je uvijek uz bolesnika.