Cerebralne aneurizme su lokalno patološko proširenje krvne žile, najčešće arterije. Nastaju u području Willisova prstena ili oko njega, iz kojeg slijedi grananje dvije skupine glavnih arterija moždane cirkulacije, a to su dvije karotidne te dvije vertebralne arterije. Češće se javlja kod žena, a ostali faktori rizika su: pušenje, hipertenzija, ateroskleroza, traume mozga, genetski čimbenici te ostala patološka stanja etiološki povezana s mozgom. Osnovna je podjela cerebralnih aneurizmi prema: morfologiji, lokalizaciji, veličini te etiologiji. Najpoznatije su u obliku vreće, to jest sakularne aneurizme te u obliku vretena, fuziformne. Cerebralna aneurizma može ostati intaktna, to jest čitava u cijelom svom obliku, no u tom slučaju je potrebno spriječiti daljnji rast i moguću rupturu, zdravim načinim života i odgovorim zdravstvenim ponašanjem. Ruptura aneurizme predstavlja hitno stanje u medicni, jer dolazi do izljevanja krvi u subarahnoidni prostor što se naziva subarahnoidno krvarenje. Nerupturirane aneurizme mogu biti asimptomatske, dok su kod rupturiranih najznačajniji simptomi: intenzivna glavobolja, mučnina i povraćanje te promjena razine svijesti. Zlatni standard u dijagnosticiranju cerebralnih aneurizmi je digitalna subtrakcijska angiografija (DSA), zatim CT angiografija te MR angiografija. Liječenje može biti kirurško, a metode koje se danas koriste su klipiranje i oblaganje aneurizmi. Također, kao novija metoda nalaže se endovaskularno liječenje, manje invazivna tehnika pristupa aneurizmama te se ne preporuča u hitnim intervencijama. Komplikacije koje nastaju kao posljedica liječenja aneurizmi mogu biti brojne, ali najznačanije su: vazospazam, hidrocefalus te ponovno krvarenje. Intervencije medicinske sestre kod bolesnika s cerebralnim aneurizmama usmjerene su na zahtjevnu pripremu bolesnika prije neurokirurškog zahvata, ali posebno na proces i tijek oporavka nakon kirurškog zahvata. Adekvatna priprema i procjena bolesnikova stanja ključ su uspjeha procesa zdravstvene njege. Reduciranje i potpuno uklanjanje boli, pridonosi osobnom zadovoljstvu kod bolesnika te olakšanje svakodnevnih životnih aktivnosti. Prateći smjernice zdravstvenog tima, a ponajprije medicinske sestre kao edukatora može se pridonijeti poboljšanju kvalitete života bolesnika s cerebralnim aneurizmama.