prikaz prve stranice dokumenta Uloga medicinske sestre kod akutne psihotične epizode
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Uloga medicinske sestre kod akutne psihotične epizode
2020. urn:nbn:hr:139:491866
Jagodin, Lucija
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Jagodin, L. (2020). Uloga medicinske sestre kod akutne psihotične epizode (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:491866

Jagodin, Lucija. "Uloga medicinske sestre kod akutne psihotične epizode." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:491866

Jagodin, Lucija. "Uloga medicinske sestre kod akutne psihotične epizode." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:491866

Jagodin, L. (2020). 'Uloga medicinske sestre kod akutne psihotične epizode', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 22.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:491866

Jagodin L. Uloga medicinske sestre kod akutne psihotične epizode [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2020 [pristupljeno 22.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:491866

L. Jagodin, "Uloga medicinske sestre kod akutne psihotične epizode", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:491866

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:491866
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUloga medicinske sestre kod akutne psihotične epizode
AutorLucija Jagodin
MentorIgor Filipčić (mentor)
Član povjerenstvaIgor Filipčić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaBiserka Sedić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMirna Kostović Srzentić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2020-10-19, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Psihijatrija
Sažetak
Akutna psihotična epizoda je poremećaj brzog i naglog početka. Obično je prisutan jak stresni dogaĎaj koji provocira nastanak ovog poremećaja, poput gubitka bliske osobe, odlaska u vojsku, imigracije, seljenja, izbjegništva i slično. Incidencija ovog poremećaja na 10 000 stanovnika u razvijenim zemljama je 1,19 za muškarce i 0.88 za žene, dok je u zemalja u razvoju incidencija muškaraca 1,33, a žena 1,09. U prosjeku, dob početka akutne psihotične epizode je od 33 do 35 godina. Istraživanja... Više pokazuju da poremećaj nije dijagnoza mlaĎih godina kako se to uobičajeno misli. Uzroci nastanka poremećaja su nepoznati, meĎutim češće ga razvijaju osobe s poremećajem osobnosti zbog slabijih adaptacijskih mehanizama na životne dogaĎaje te osobe koje imaju srodnike koji boluju od shizofrenije ili drugih psihotičnih poremećaja. Simptomi akutne psihotične epizode su najčešće halucinacije i sumanutosti. Dijagnoza se postavlja zadovoljavanjem kriterija navedenih u 10. reviziji MeĎunarodne klasifikacije bolesti ili prema Dijagnostički i statistički priručnikom za duševne poremećaje. Liječenje se provodi u bolničkim uvjetima s ciljem apliciranja antipsihotičke terapije te uključivanjem bolesnika u psihosocijalni program liječenja. Budući da je medicinska sestra prva u kontaktu s bolesnikom, ona ima veliku ulogu u njegovu liječenju. Važno je da prepozna promjene koje se dogaĎaju u bolesnika te tako utvrdi probleme iz područja zdravstvene njege. Medicinska sestra treba posjedovati odreĎene vještine kako bi mogla ostvariti dobru komunikaciju s bolesnikom, stvoriti odnos povjerenja i suradnje te učiniti da se bolesnik osjeća sigurno na odjelu. Sukladno tome, ona promatranjem bolesnika odabire intervencije koje su najprikladnije za njega, odnosno, izraĎuje plan zdravstvene njege. Uloga medicinske sestre je važna i u edukaciji bolesnikove obitelji. Obitelj se takoĎer nalazi u novoj situaciji kojoj je potrebno pružiti razumijevanje, podršku i svo potrebno znanje vezano uz bolesnikovu bolest. Nakon završetka hospitalizacije bolesnika, iznimno je važna uloga obitelji kako bi mogli bolesniku pružiti svu podršku i olakšati mu povratak u zajednicu Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:491866
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-02-05 08:07:15
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.