Sažetak | Karcinom gušterače najčešća je zloćudna novotvorina egzokrine gušterače. Po učestalosti je treći maligni tumor probavnoga sustava i četvrti najčešći uzrok smrti od tumora općenito. Gušterača leži vodoravno, popriječno ispred kralježnice, u području stražnje trbušne stijenke. Dugačka je od 15 do 25 cm, njena funkcija je probava hrane pomoću enzima i razgradnja proteina, ugljikohidrata i masti iz hrane do sitnih molekula koje se iz crijeva onda upijaju u krvotok. Najčešći faktori rizika povezani sa zloćudnom preobrazbom stanica u gušterači su: starija životna dob, pušenje, ishrana pretjerano bogata mastima, a siromašna voćem i povrćem, debljina, smanjena fizička aktivnost te otprije prisutne bolesti poput pankreatitisa, dijabetesa ili ciroze jetre. Od ove bolesti češće obolijevaju osobe u čijoj je obitelji već bilo raka gušterače te raka ili polipoze debeloga crijeva. Najčešći tipovi karcinoma su adenokarcinom, inzulinom, gastrinom i glukagonom. Liječenje se provodi ovisno o stadiju bolesti. Može se liječiti uz pomoć kemoterapije, radijoterapije, hormonske terapije ili kirurškim putem. Intervencije medicinske sestre kod onkoloških bolesnika potrebne su u svim fazama bolesti, od postavljanja dijagnoze do terminalne faze bolesti, a odnose se na zdravstvenu njegu, terapijske i dijagnostičke postupke, edukaciju pacijenata i njihovih obitelji. Uloga medicinske sestre u skrbi za bolesnike s malignim bolestima vrlo je složena i zahtjeva od medicinske sestre posjedovanje specifičnih znanja i vještina. Sestra uključuje pacijenta u terapijski postupak, educira ga u smislu zdravstvene njege, prva uočava novonastale simptome ili pogoršanje simptoma u onkološkog pacijenta i prva komunicira s obitelji. Onkološke medicinske sestre moraju odlikovati visoka stručnost, moralne kvalitete i visok stupanj empatije za pacijenta i njegovu obitelj. |