prikaz prve stranice dokumenta Kvaliteta života bolesnika s depresijom
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Kvaliteta života bolesnika s depresijom
2020. urn:nbn:hr:139:585711
Jazvić, Antonio
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Jazvić, A. (2020). Kvaliteta života bolesnika s depresijom (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:585711

Jazvić, Antonio. "Kvaliteta života bolesnika s depresijom." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:585711

Jazvić, Antonio. "Kvaliteta života bolesnika s depresijom." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:585711

Jazvić, A. (2020). 'Kvaliteta života bolesnika s depresijom', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 04.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:585711

Jazvić A. Kvaliteta života bolesnika s depresijom [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2020 [pristupljeno 04.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:585711

A. Jazvić, "Kvaliteta života bolesnika s depresijom", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:585711

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:585711
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovKvaliteta života bolesnika s depresijom
AutorAntonio Jazvić
MentorBiserka Sedić (mentor)
Član povjerenstvaBiserka Sedić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDamir Lučanin (član povjerenstva)
Član povjerenstvaBoris Ilić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2020-09-23, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sestrinstvo
Sažetak
Depresija je veoma raširena bolest koja zahvaća osobe bilo koje životne dobi. Ima veoma širok spektar simptoma koji mogu ugroziti pacijentovu kvalitetu života i ometati ga u svakodnevnom funkcioniranju. Depresija je bila prepoznata još u antičkoj Grčkoj gdje je bila poznata pod nazivom melankolija. Hipokrat je bio preteča biologijske psihijatrije jer je uzroke te bolesti tražio u promjenama ljudskog organizma, pa je tako došao do zaključka da poremećaj u sastavu četiri tjelesne tekućine,... Više odnosno, kako disbalans crne žuči dovodi do poremećaja na psihološkoj i bihevioralnoj razini. Važnost depresije je svima poznata u području psihijatrije, te da ona zauzima visoko mjesto na globalnoj ljestvici prevalencije. Depresija čak zauzima drugo mjesto po hospitalizacijama u Sjedinjenim Američkim Državama. Žene imaju 1,5 do 3 puta veću stopu obolijevanja od muškaraca počevši od rane adolescencije. Kako bi se dijagnosticirala depresija, pet ili više sljedećih simptoma mora biti prisutno: depresivno raspoloženje, smanjen interes ili zadovoljstvo, značajan gubitak na težini, nesanica ili hipersomnija, psihomotorna uznemirenost ili retardacija, umor ili gubitak energije, osjećaj bezvrijednosti, smanjena sposobnost koncentracije ili neodlučnost i ponavljajuće ideje o smrti. Kod bolesnika koji boluju od depresije mogu se javiti emocionalne manifestacije, kognitivne manifestacije, motivacijske manifestacije i fizičke manifestacije. Depresivni bolesnici su često tužni te imaju melankolični izraz kombiniran s zaostalošću ili uzrujanosti. Liječenje depresije je veoma komplicirano te je potrebno odabrati terapiju koja će najmanje narušavati pacijentovu kvalitetu života. Moguće je kombinirati antidepresive, biologijske metode liječenja kao što su elektrokonvulzivna terapija i transkranijalna magnetska stimulacija i psihoterapijske metode liječenja. Skrb za depresivnog pacijenta je veoma složena i zahtijeva veliki trud, iskustvo i strpljenje od medicinske sestre. Medicinska sestra ima jednu od glavnih uloga u očuvanju kvalitete života depresivnih bolesnika. Najbitnije je pravovremeno prepoznati depresiju i njezine simptome jer s vremenom depresija ozbiljno ugrožava bolesnikovu kvalitetu života. S uporabom relevantnih upitnika i skala, depresija se može prepoznati na vrijeme te tako uspješno liječiti uz što veću očuvanost kvalitete života oboljelih. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:585711
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-01-29 14:37:47
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.