Prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, CVI je klinički sindrom definiran kao naglo nastali žarišni i globalni deficit koji traje dulje od 24 sata. U radu je prikazan niz epidemioloških pokazatelja kao što su incidencije, prevalencije, mortalitet i morbiditet. U radu se prikazuju i razmatraju troškovi liječenja, utjecaj zdravstvenih službi kao i prognoza, postupci i liječenje na globalnoj razini. CVI zahtjeva hitnu medicinsku skrb i može uzrokovati trajna neurološka oštećenja, daljnje komplikacije i smrt pacijenta. U 85% slučajeva moždani udar uzrokuju ugrušci koji začepe krvnu žilu. U SAD je glavni uzrok onesposobljenosti u odrasloj dobi, dok je treći uzrok smrtnosti u zemljama zapadne Europe. U Hrvatskoj je prvi uzrok smrtnosti i invaliditeta. CVI je među najčešćim uzrocima smrti i često ne bira dob pacijenta. Moždani udar (CVI) u svijetu predstavlja jedno od hitnih stanja u medicini koje zahtjeva hitnu izvanbolničku reakciju, siguran prijevoz u urgentne neurološke bolničke prijeme i liječenje na intenzivnim stručnim odjelima. Važno je rano primijetiti simptome moždanog udara od strane pacijenta, prisutnih pojedinaca ili članova obitelji. Na sreću, posljedice CVI-a je moguće liječiti, a pravilnom rehabilitacijom moguće je postići dobar oporavak. Medicinska sestra u vanbolničkoj hitnoj pomoći važan je subjekt u zbrinjavanju ali i prevenciji kod rizika od moždanog udara. Skrb za pacijenta sa moždanim udarom, najčešće započinje tim HMP. Vrijeme do dolaska u bolnicu iznimno je važno. Medicinski tehničar kod pacijenta sa simptomima moždanog udara pomaže liječniku pri uspostavi prohodnosti dišnog puta, postavljanju intravenske kanile, mjerenju vitalnih parametara, pisanja dokumentacije te je kompetentan pri odabiru načina transporta u bolnicu