prikaz prve stranice dokumenta Iskoristivost otpadnog mulja nakon pročišćavanja otpadnih voda - analiza postojećih praksi
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Iskoristivost otpadnog mulja nakon pročišćavanja otpadnih voda - analiza postojećih praksi
2020. urn:nbn:hr:139:265853
Šestak, Paula
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Šestak, P. (2020). Iskoristivost otpadnog mulja nakon pročišćavanja otpadnih voda - analiza postojećih praksi (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:265853

Šestak, Paula. "Iskoristivost otpadnog mulja nakon pročišćavanja otpadnih voda - analiza postojećih praksi." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:265853

Šestak, Paula. "Iskoristivost otpadnog mulja nakon pročišćavanja otpadnih voda - analiza postojećih praksi." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:265853

Šestak, P. (2020). 'Iskoristivost otpadnog mulja nakon pročišćavanja otpadnih voda - analiza postojećih praksi', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 01.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:265853

Šestak P. Iskoristivost otpadnog mulja nakon pročišćavanja otpadnih voda - analiza postojećih praksi [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2020 [pristupljeno 01.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:265853

P. Šestak, "Iskoristivost otpadnog mulja nakon pročišćavanja otpadnih voda - analiza postojećih praksi", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:265853

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:265853
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovIskoristivost otpadnog mulja nakon pročišćavanja otpadnih voda - analiza postojećih praksi
AutorPaula Šestak
MentorSanja Kalambura (mentor)
Član povjerenstvaSanja Kalambura (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAna Mojsović Ćuić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaSandra Šikić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2020-06-10, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
Epidemiologija
Sažetak
Otpadni mulj je nusproizvod procesa pročišćavanja otpadnih voda. Složenog je sastava i predstavlja mješavinu organske i anorganske tvari, ali može sadržavati patogene mikroorganizme (bakterije, viruse i parazite) i teške metale u velikim količinama. Otpadni mulj čini najveći dio otpada prilikom procesa pročišćavanja voda, a količina muljeva raste porastom trenda izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV-a). Uzevši u obzir sastav i količinu otpadnog mulja, važno je pronaći rješenje... Više kojim će se otpadni mulj obraditi i zbrinuti na održiv i siguran način. Činjenica je da su standardi za očuvanje okoliša sve rigorozniji te upućuju na povrat energije i oporabu tvari, a aktualna praksa zbrinjavanja otpada i otpadnog mulja postala je neodrživa. Nakon postupka obrade otpadnih voda mehaničkim i biološkim metodama, potrebno je obraditi dobiveni otpadni mulj. Danas postoje razni mehanički, biološki, termički i fizikalni procesi obrade otpadnog mulja. Smatra se da je postupak anaerobne stabilizacije u kombinaciji sa biorazgradivim otpadom ekološki najprihvatljiviji. Njime se dobiva vrijedan energent bioplin, a hranjive tvari ostaju očuvane i nastavljaju kružiti u prirodi korištenjem ostatka kao gnojiva. Primjena obrađenog mulja vrlo je široka, a ponajprije se očituje u poljoprivredi. Poljoprivredna oporaba mulja je najekonomičnija, a omogućava recirkulaciju organske tvari i hranjivih tvari kao što su dušik i fosfor te pridonosi kvaliteti i plodnosti tla. Među svjetski najaktualnijim metodama primjene posebno se ističe spaljivanje mulja i korištenje dobivenog pepela u mnogim granama industrije, primjerice u industriji građevinskih materijala. Proizvodne procese navedene industrije karakterizira negativni doprinos emisiji stakleničkih plinova i velika potrošnja prirodnih resursa. Budući da je beton najčešće korišten umjetni materijal, dobiveni pepeo pogodan je za njegovu proizvodnju, ali i ekološki prihvatljiviji jer može nadomjestiti cement. Mulj je prikladan u funkciji stabilizacije i obnove tla na područjima u kojima je kvaliteta tla smanjena ili je površina neupotrebljiva. To uključuje i nepoljoprivredna područja kao što su šume, pašnjaci, hortikulturne površine i okolicu javnih građevina. Nažalost, činjenica je da do danas u Hrvatskoj nije u potpunosti riješen problem obrade i zbrinjavanja nastalog mulja usprkos konstantnom povećavanju količine mulja. Adekvatno zbrinjavanje mulja problem veliki je izazov za tvrtke koje se bave pročišćavanjem otpadnih voda i komunalna poduzeća. Problem donose veliki troškovi zbrinjavanja koji iznose približno polovicu ukupnih troškova poslovanja UPOV-a. Problem je i ekološka osjetljivost postupka te nepostojanje kompletnih regulirajućih uredbi i propisa. U Hrvatskoj se mulj još uvijek najvećim dijelom odlaže na odlagalištima krutog otpada i na druge, često nedopuštene načine. Mulj je prilika za razvoj, a ne smeće. Potrebno je slijediti načela održivog gospodarenja muljem tako da se maksimalno iskoriste njegovi benefiti. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:265853
Studijski programNaziv: Sanitarno inženjerstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sanitarnog inženjerstva (bacc. sanit. ing.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2020-12-23 08:38:57
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.