Sažetak | Fizioterapija je prepoznata znanstvena profesija koja svoju primjenu nalazi kod osoba svih dobnih skupina, a obuhvaća postupke unapređivanja zdravlja, prevencije i liječenja bolesti te habilitacije i rehabilitacije osoba s poremećajima i ograničenjima sustava za pokretanje. Postupci koji se primjenjuju u sklopu fizioterapije temelje se na sveobuhvatnom, holističkom, pristupu osobi, a provode se planirano i ciljano (2). Poremećaji koji su vezani za mišićnu funkciju mogu biti urođeni, nasljedni ili posljedica ozljeda kao što su prijelomi, kontuzije, uganuća i iščašenja. Ujedno mogu biti posljedica posturalnih opterećenja, sindroma prenaprezanja, dugotrajne imobilizacije, reumatskih i metaboličkih bolesti te ujedno uzrokovani poremećajima centralnog i središnjeg živčanog sustava (1). Fizioterapijska procjena je cjelovit i složen proces koji uključuje pregled pojedinca ili skupine s prisutnim ili mogućim oštećenjem i ograničenjem u izvedbi svakodnevnih aktivnosti, teškoćama participacije, tj. sposobnostima ili nesposobnostima (2). Fizioterapijska procjena prvi je kontakt pacijenta i fizioterapeuta. Fizioterapijska procjena sastoji se od subjektivnog i objektivnog pregleda nakon čega se postavljaju jasni ciljevi koje očekujemo od fizioterapijske intervencije. Vrlo važno je tijekom i/ili nakon intervencije provest evaluaciju kako bi uvidjeli napredak. U tijelu postoje tri različite vrste mišića i to su poprečno – prugasti, glatki i srčani. Poprečno – prugasti ili skeletni mišići pokreću kosti u zglobovima i aktivni su dio lokomotornog sustava, a kosti i zglobovi su njihov pasivni dio. Skeletne mišiće oblikuju manje ili veće skupine poprečno – prugastih mišićnih vlakana koja imaju istovrsno zajedničko djelovanje. Dvije osnovne vrste kontrakcije su izotonička i izometrička (4). Procjena mišićne funkcije vrlo je važna komponenta fizioterapijskog procesa. Kod mišićne disfunkcije procjenjuju se snaga, jakost i izdržljivost. Fizioterapeut se tijekom procjene koristi različitim mjerenjima i testovima kako bi što lakše otkrio razinu disfunkcije. Snaga skeletnih mišića povezana je s udobnom i maksimalnom brzinom hoda, učestalošću i prevencijom invaliditeta, ravnotežom, vremenom ustajanja sa stolice, sposobnost uspona stepenicama i učestalost padova. Uz mišićnu snagu procjenjuje se i mišićna jakost i izdržljivost te fleksibilnost. Uz specifična mjerenja i standardizirane testove prvovode se i funkcionalni testovi. |