Istraživanja pokazuju da je astma pod velikim utjecajem psiholoških faktora, odnosno i znanstveno je dokazano da ima elemente psihosomatske bolesti. Negativna emocionalna stanja poput tjeskobe, straha kao i razina stresa mogu pogoršati stanje bolesnika. Stoga su ciljevi ovog istraživanja bili ispitati stupanj kontrole astme, anksioznosti, pojavnost stresa i njihovi međusobni odnos u bolesnika sa teškom eozinofilnom astmom koji se liječe biološkom terapijom. Istraživanje je provedeno na klinici KBC-a Zagreb KP Jordanovac, na bolesnicima koji udovoljavaju uvjetima za primjenu biološke terapije. Koristio se STAI upitnik za procjenu anksioznosti kao stanja, Ljestvica percipiranog stresa, ACT upitnik o kontroli astme, te mjerenja PEF-a. Dobiveni rezultati pokazali su da bolesnici na razini cijelog uzorka ne iskazuju visoke razine stresa i anksioznosti te izvještavaju o dobroj kontroli bolesti. Veća razina stresa i anksioznosti povezana je s povišenim rezultatima na mjerama kontrole astme što ukazuje na pogoršanje simptoma. Žene daju više procjene na skalama anksioznosti i stresa iako nema značajnih razlika na mjerama kontrole astme. Potrebna je suradnja multidisciplinarnog tima u liječenju bolesnika s teškom astmom kako bi se postigla što bolja kontrola bolesti i bolja kvaliteta života samih bolesnika.