Najprihvaćenija definicija zdravlja je definicija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO): «Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i duševnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili slabosti.» u kojem svaki čovjek bez obzira na nacionalnost, vjeru, rasu, spol i društveni položaj, ima mogućnost živjeti u zdravoj okolini koja mu pruža sigurnosti prema njegovom subjektivnom doživljaju zdravlja (3). Rano otkrivanje bolesti u zdravoj populaciji jedan je od načina unapređenja zdravlja te temelj epidemiologije kojoj je cilj prevencija bolesti. Usmjeren je na sprječavanje bolesti, uklanjanje čimbenika koji utječu na povećanje rizika. Cilj sekundarne prevencije je rana i pravovremena dijagnostika te liječenje. Tercijarna prevencija usmjerena je na smanjenje i uklanjanje komplikacija te posljedica. Svaka pretraga treba biti sigurna za pacijenta kako bi se ispunio cilj, smanjenje smrtnosti te unapređenje kvalitete života oboljelih (4). Postoje dvije osnovne vrste programa probira, a to su organizirani ( nacionalni ili regionalni) i oportunistički. U organiziranom probiru poziva se ciljana populacija na pregled. Obavezno je informatičko praćenje i nadzor provedbe jer je jedino tako moguće poboljšati sve faze provedbe. Oportunistički probir se obavlja na zahtjev pojedinca, prema preporuci liječnika primarne zdravstvene zaštite. Važna je edukacija stanovništva o odazivanju na preglede jer se na taj način može utjecati na smanjenje smrtnosti od karcinoma (4).