Mišići dubokih fleksora vrata nalaze se duboko u prednjem dijelu vrata te zbog blizine kralježaka i kratke duljine imaju važnu ulogu u osiguravanju stabilnosti vrata. Sastoje se od dugačkih vratnih mišića (m. longus colli), dugačkih mišića glave (m. longus capitis) i ravnih mišića (m. rectus capitis). Njihova anatomska uloga može se poremetiti kod ljudi koji puno vremena provode u sjedećem položaju, ili onih koji su dulje vrijeme svakodnevno nagnuti ili u kakvom drugom položaju koji predstavlja nepravilno opterećenje za vrat. To su pacijenti s kroničnom boli u vratu koji pokazuju smanjenu sposobnost uspravnog držanja te se trebaju uključiti u fizioterapijske programe terapijskog vježbanja. Jasno definirane terapijske vježbe mogu osigurati snagu i izdržljivost dubokih fleksora vrata te povećati opseg pokreta. Ovisno o izdržljivosti i podražljivosti dubokih fleksora vrata i varijablama snage, fizioterapeut određuje terapijske vježbe. Očito je da se bolji odgovor na terapijske vježbe javlja kada je početno opterećenje manje od težine glave te se postupno povećava. Aktiviranje i jačanje dubokih fleksora vrata može doprinijeti pravilnoj posturi tijela. Kako vratni mišići na prekomjeran zamor reagiraju bolom i spazmom, terapijske vježbe mogu poboljšati njihovu funkciju te smanjiti bol i ostale simptome proizišle iz dugotrajnog zamora vrtanih mišića. Terapijske vježbe koriste se i u rehabilitaciji ozljeda vrata, od smanjenja vratobolje i glavobolje. Rehabilitacija duboko stabilizirajućih mišića vrata ključna je za dugoročno poboljšanje funkcije vrata kao cjeline. Kako kroz preventivne programe, tako isto i organiziranim vođenim terapijskim vježbanjem dubokih fleksora vrata može se utjecati na poboljšanje zdravlja populacije koja uglavnom sve više sjedi, a manje se kreće. Terapijske vježbe mogu dovesti do poboljšanja kontrole boli, prihvaćanja bolesti, mijenjanja motoričkih uzoraka zbog preraspodjele osjeta, do promjene kortikalne organizacije ili do poboljšanja odnosa s terapeutom. Edukacijom populacije, osvješćivanjem važnosti fizičkih aktivnosti i kretanja te osobito primjenom terapijskih vježbi u svakodnevnom životu može se značajno utjecati na cjelokupno zdravlje populacije. Na taj se način potiče i propagira zdraviji način života sa što manje patoloških promjena koje izazivaju bol u vratu, a posljedično smanjuju radnu sposobnost i funkcionalnost osoba.