prikaz prve stranice dokumenta Fizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Fizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke
2019. urn:nbn:hr:139:945769
Crnjac, Ivana
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Crnjac, I. (2019). Fizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:945769

Crnjac, Ivana. "Fizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:945769

Crnjac, Ivana. "Fizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:945769

Crnjac, I. (2019). 'Fizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 01.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:945769

Crnjac I. Fizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2019 [pristupljeno 01.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:945769

I. Crnjac, "Fizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:945769

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:945769
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovFizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke
AutorIvana Crnjac
MentorLjiljana Vrcić-Kiseljak (mentor)
Član povjerenstvaIvan Milas (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaLjiljana Vrcić-Kiseljak (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMargareta Begić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2019-11-27, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Onkologija
Sažetak
Rak dojke najčešći je zloćudni tumor u žena u svijetu. Broj žena oboljelih od raka dojke raste sa dobi, značajnije nakon 45. godine života. Vrhunac oboljenja je u žena pedesetih godina premda je dob od 30-40 godina sve zastupljenija. No, više od 90 posto bolesnica sa rakom dojke se može izliječiti ukoliko se bolest otkrije na vrijeme. U čimbenike rizika ubrajaju se: dob, spol, pozitivna obiteljska anamneza, hormonalni faktori, prekancerozna stanja. Sve se više optužuje fizička neaktivnost,... Više prekomjerna tjelesna težina nakon menopauze, dulja izloženost djelovanju estrogena. Žene sa mamografskim nalazom gustih dojki imaju četiri puta veći rizik od obolijevanja, kao i žene sa atipičnom hiperplazijom, a u slučaju pozitivne obiteljske anamneze, taj rizik znatno raste. Žene koje su bolovale od raka jajnika imaju dva puta veći rizik od obolijevanja od raka dojke (moguća mutacija gena BRCA 1 ili BRCA 2). Radiološke pretrage koje se koriste za otkrivanje raka dojke su mamografija, ultrazvuk sa citološkom punkcijom i magnetska rezonanca. Osim ovih pretraga, bitni su klinički pregled dojke i samopregled dojke. Rak dojke liječi se operativnim zahvatom, radioterapijom, kemoterapijom, imunološkom i hormonskom terapijom. Nakon operativnog zahvata ili tijekom zahvata može se učiniti i rekonstrukcija dojke. Rekonstrukciju dojke moguće je učiniti silikonskim protezama, protezama punjenim fiziološkom otopinom, tkivnim ekspanderima te uporabom vlastitog tkiva. Rekonstrukcijom se umanjuje psihološka trauma bolesnica i ženama se vraća povjerenje u vlastito tijelo, a samim time i odnos prema partneru i drugima u zajednici (2). Nakon operativnog liječenja mogu nastati brojni poremećaji funkcije koje negativno utječu na aktivnosti dnevnog života. Zbog smanjenja snage mišića ramenog obruča i ruke zbog mirovanja dolazi do disfunkcije ramena, moguće pojave limfnog edema i posturalnih abnormalnosti (3). Uloga fizioterapije nakon mastektomije je izuzetno bitna, a usmjerena je na sprječavanje postoperativnih komplikacija, pojavu limfnog edema, posturalnih deformacija i pripremu pacijentice za uključivanje u aktivnosti dnevnog života. Fizioterapijski proces započinje sveobuhvatnom procjenom po SOAP modelu, a fizioterapijska intervencija se odnosi na razne postupke kao što su terapijske vježbe za povećanje mišićne snage i jakosti, povećanje opsega pokreta, poboljšanje respiratornog kapaciteta, metode za smanjivanje boli, limfna drenaža, PNF koncept kojima nastojimo pacijenticu što prije vratiti na razinu funkcioniranja koju je imala preoperativno te poboljšati kvalitetu života (3). Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:945769
Studijski programNaziv: Fizioterapija
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizioterapije (bacc. physioth.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2020-01-09 06:45:56
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.