Poremećaji hranjenja često se spominju kao medicinsko-psihološki problem u adolescenata i mladih. Poznato je da su hrana i tekućina najosnovnije potrebe svakog ljudskog bića i da život može biti ugrožavajući ako njihova konzumacija nije u preporučenim količinama. Danas se hrana ne smatra samo osnovnom ljudskom potrebom, već postaje i društvena komponenta. U etiologiji su značajni različiti čimbenici, a stručnjaci smatraju da sve veći utjecaj na pojavu poremećaja hranjenja imaju sociološki čimbenici. Pretjerano naglašavanje vanjskog izgleda ili ideal ljepote stvaraju ozbiljne poremećaje koji su često prisutni u modernom društvu. Osim socioloških čimbenika, na nastanak poremećaja hranjenja utječu i razni psihološki, ali i biološki fakori. Da bi organizam održao normalnu funkciju potreban je unos pravilne prehrane u umjerenim količinama s dostatnim energetskim potrebama. Pravilnom prehranom unosimo zadovoljavajuću količinu bjelančevina, masti, ugljikohidrata, vitamina i minerala koji su važni za održavanje organizma zdravim. Ukoliko se ta ravnoteža naruši može doći do neželjenih posljedica i naposlijetku do raznih bolesti i poremećaja, kako somatskih tako i psihičkih. Poremećaji hranjenja dijele se na anoreksiju, bulimiju i kompulzivno prejedanje i vezani su ponajviše za ženski rod. Sve se češće javljaju i stvaraju trend među mladim ljudima. Medicinska sestra u procesu liječenja ima ulogu stvoriti pozitivan odnos s bolesnikom i njegovom obitelji, pa tako obiteljska terapija, uz psihoterapijske metode, čini ključnu ulogu u liječenju bolesnika s poremećajima hranjenja. Problemi s kojima se bolesnici susreću su mnogobrojni i vežu se jedni na druge. Poremećaji hranjenja su ozbiljni i dugotrajni poremećaji koji zahtijevaju ozbiljan pristup i multidimenzionalno liječenje koje provodi cjelokupan zdravstveni tim.