prikaz prve stranice dokumenta Analiza izbjegličke krize s aspekta javnog zdravstva
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Analiza izbjegličke krize s aspekta javnog zdravstva
2019. urn:nbn:hr:139:859247
Pavlović, Ena
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Pavlović, E. (2019). Analiza izbjegličke krize s aspekta javnog zdravstva (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:859247

Pavlović, Ena. "Analiza izbjegličke krize s aspekta javnog zdravstva." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:859247

Pavlović, Ena. "Analiza izbjegličke krize s aspekta javnog zdravstva." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:859247

Pavlović, E. (2019). 'Analiza izbjegličke krize s aspekta javnog zdravstva', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 02.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:859247

Pavlović E. Analiza izbjegličke krize s aspekta javnog zdravstva [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2019 [pristupljeno 02.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:859247

E. Pavlović, "Analiza izbjegličke krize s aspekta javnog zdravstva", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:859247

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:859247
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovAnaliza izbjegličke krize s aspekta javnog zdravstva
AutorEna Pavlović
MentorAleksandar Racz (mentor)
Član povjerenstvaAleksandar Racz (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAna Klobučar (član povjerenstva)
Član povjerenstvaVanja Tešić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2019-09-04, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
Javno zdravstvo
Sažetak
Migracija označava kretanje ljudi unutar jedne ili više država. Migracijske krize u kojima dolazi do migriranja velikog broja ljudi mogu pozitivno ili negativno utjecati na sve zemlje koje su odredište ili mjesto prolaza za izbjeglice i migrante. Migracije mogu biti legalne i nelegalne ovisno o načinu dolaska u zemlju. Migrant može biti svaka osoba koja izbiva iz svoje države iz raznih razloga, dok je izbjeglica osoba koja nema zaštitu svoje države, iz iste je prognana ili bježi od straha od... Više progonstva. Ukoliko ulaskom u stranu državu izbjeglica zatraži azil dobiva status tražitelja azila i dobiva zaštitu države u kojoj se nalazi. Uzrok ove migracijske krize prvenstveno je takozvano Arapsko proljeće, pojam vezan uz probleme nastale zbog nezadovoljstva građana mnogih država sjeverne Afrike i Bliskoj istoka. Rat je najviše pogodio Siriju i Libiju te zbog toga od tamo dolazi najveći broj izbjeglica. Izbjeglice i migranti kreću se prema ciljnim državama Istočnom, Zapadno-balkanskom, Središnjom-mediteranskom, Zapadno-mediteranskom ili Istočno-mediteranskom rutom. Od zemalja Europske unije, Njemačka, Francuska, Grčka i Španjolska zaprimile su najveći broj tražitelja azila. Hrvatska se s izbjegličkom krizom suočila u rujnu 2015. godine te se tada otvorio izbjeglički kamp u Opatovcu, nedugo zatim otvoren je Zimsko prihvatno-tranzitni centar u Slavonskom brodu i Prihvatilište za tražitelje azila u sklopu hotela Porin u Zagrebu. U Hrvatskoj postoje mnoge organizacije koje pomažu izbjeglicama, neke od njih su Crveni križ, Centar za mirovne studije, Liječnici svijeta. Dužnost države primateljice je osigurati migrantima aktivno sudjelovanje u zajednici, valjanu zaštitu, mogućnost obrazovanja. Istovremeno se od migranata očekuje prilagodba na društvo i kulturu države u kojoj borave, poštivanje zakona i suradnja s nadležnim tijelima. Pri dolasku u državu migrantima je potrebno napraviti medicinsku procjenu kako bi se spriječilo širenje zaraznih bolesti i pojava epidemije. U tu svrhu provode se DDD mjere, edukacije djelatnika i azilanata, cijepljenje necijepljenih i odgovarajuća liječenja bolesnih. Praćenje aktualnih bolesti u polaznim državama olakšava njihovu pojavu kod lokalnog stanovništva. Zdravstveni djelatnici suočavaju se s mnogim problemima kao što su neadekvatni uvjeti i loše sporazumijevanje. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:859247
Studijski programNaziv: Sanitarno inženjerstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sanitarnog inženjerstva (bacc. sanit. ing.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-10-24 07:05:09
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.