Završni rad napisan je u sklopu kolegija „Zdravstvena njega odraslih 2“. Tema rada je „Hitna stanja u kirurgiji“. Cilj rada je opisati najčešće dijagnoze hitnih stanja u kirurgiji uz njihov opis, simptome, dijagnostiku i liječenje. Na početku rada opisana je patofiziologija hitnih stanja (krvarenja, opstrukcije, traume, upale). Središnji dio rada opisuje najučestalija hitna stanja koja se događaju u određenim granama kirurgije. Obuhvaćene su torakalna, kardijalna i abdominalna kirurgija, traumatologija i neurokirurgija. Sva hitna stanja zahtijevaju dobro stručno teorijsko i praktično znanje, specifičan i multidisciplinarni pristup svakom pacijentu te pripremu pacijenta za operacijski zahvat i poslijeoperacijski tijek. Perioperativna zdravstvena njega odnosi se na razdoblje prije, za vrijeme i poslije operacije, a uloga medicinske sestre/tehničara je u sve tri faze izuzetno važna. Uloga medicinskih sestara/tehničara na kirurškom odjelu je sustavni pristup u otkrivanju i rješavanju zdravstvenih problema iz njihova djelokruga. Prijeoperacijska priprema hitnih stanja mora biti brza te zahtijeva stručnost i točnost. Postupci kod prijema kirurškog bolesnika na odjel uvjetovani su bolesnikovim stanjem pri prijemu, njegovim potrebama za zdravstvenom njegom, dijagnostikom i liječenjem. Prijeoperacijska piprema uključuje psihološku i fizičku pripremu bolesnika te edukaciju bolesnika i njegove obitelji. Kod hitnih operacijskih zahvata (krvarenje, opstrukcije, politraume, perforacije) psihološka priprema bolesnika nije moguća. Zbog toga medicinska sestra/tehničar nakon operacijskog zahvata i buđenja bolesnika iz anestezije mora mu pomoći suzbiti strah odgovarajući na njegova pitanja i objašnjavajući provedene postupke kao i sam kirurški zahvat. Poslijeoperacijska zdravstvena njega je specifična za svako pojedino stanje, a usmjerena je na sprečavanje poslijeoperacijskih poteškoća i komplikacija i zbrinjavanje istih u slučaju njihove pojave. Svrha poslijeoperacijske zdravstvene njege je što prije postići stanje u kojem će bolesnik u što većem opsegu samostalno zadovoljavati svoje potrebe. S obzirom na pojedina hitna stanja, medicinske sestre/tehničari postavljaju sestrinske dijagnoze te planiraju i provode intervencije koje su navedene na kraju rada. Zdravstvena njega u kirurgiji bez timskog rada ne postoji jer su medicinske sestre/tehničari samo jedan dio medicinskog osoblja koje se brine o bolesnicima u hitnim stanjima.