Cilj ovog rada je prikazati nastanak i razvoj biometrije, pregled osnovnih definicija vezanih uz biometriju, načine rada biometrijske identifikacije, biometrijske sustave, moguće pogreške sustava te biometrijske karakteristike. Osim toga, u radu će biti prikazana i usporedba biometrijskih metoda s tradicionalnim metodama identifikacije, a naglasak će biti na poveznici između biometrije i zaštite informacijskih sustava. Kroz rad će biti opisani načini na koje privatnost korisnika i njegovih osobnih podataka može biti ugrožena uporabom biometrijske tehnologije. Spomenut će se i neka od brojnih pitanja i problema vezanih uz biometriju i zaštitu sigurnosti i privatnosti koja su danas u porastu s obzirom da su biometrijski podaci osobno i osjetljivo područje. Informacijski sustavi i biometrija usko su povezani. Informacijska sigurnost izuzetno je bitna za očuvanje anonimnosti podataka, a sačinjavaju ju pet područja: sigurnosna provjera, fizička sigurnost, sigurnost podataka, sigurnosna dokumentacija informacijskog sustava i sigurnost poslovne suradnje. Također, ukratko će biti opisane sve fiziološke te sve ponašajne biometrijske karakteristike. Lice, otisak prsta, geometrija dlana, šarenica, mrežnica, termogram lica i tijela, uho, miris i DNA pripadaju fiziološkim karakteristikama. Ponašajnim karakteristikama pripadaju potpis, glas, dinamika tipkanja i hod. Na kraju će biti prikazana usporedba istih. Važno je znati da je biometrija namijenjena prvenstveno za poboljšanje sigurnosti no, priroda takvih podataka može otkriti više informacija nego što je potrebno. Privatnost je sposobnost samostalnog vođenja života i kontroliranje pristupa vlastitim informacijama. Biometrija ulazi u privatnost te može biti temelj za diskriminaciju i neželjenu identifikaciju.