prikaz prve stranice dokumenta Mikrobiološka razgradnja plastike
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Mikrobiološka razgradnja plastike
2019. urn:nbn:hr:139:934205
Krivačić, Karla
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Krivačić, K. (2019). Mikrobiološka razgradnja plastike (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:934205

Krivačić, Karla. "Mikrobiološka razgradnja plastike." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:934205

Krivačić, Karla. "Mikrobiološka razgradnja plastike." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:934205

Krivačić, K. (2019). 'Mikrobiološka razgradnja plastike', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 21.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:934205

Krivačić K. Mikrobiološka razgradnja plastike [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2019 [pristupljeno 21.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:934205

K. Krivačić, "Mikrobiološka razgradnja plastike", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:934205

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:934205
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovMikrobiološka razgradnja plastike
AutorKarla Krivačić
MentorAna Mojsović Ćuić (mentor)
Član povjerenstvaAna Mojsović Ćuić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaLana Feher Turković (član povjerenstva)
Član povjerenstvaDuje Lisičić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2019-08-29, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Ekologija
Sažetak
U svijetu se svake godine proizvede više od 300 milijuna tona plastičnog otpada. Predviđa se kako će do 2050. godine težina navedenog otpada u oceanima premašiti ukupnu težinu ribe u istima. Sintetički polimer polietilen tereftalat (PET) je najčešće korištena vrsta plastike. Otpornost PET-a na prirodnu razgradnju predstavlja veliku ugroženost za sav živi svijet, osobito u morskom okolišu. Evidentno je da smo zatrpani velikom količinom plastike i plastičnog otpada koji je vrlo postojan umjetni... Više materijal i kojem je potrebno više stotina godina da bi se u potpunosti razgradio. Razgradnja plastike je bilo koja fizikalna ili kemijska promjena u polimeru, a rezultat je okolišnih čimbenika kao što su: svjetlost, toplina, vlaga, kemijski uvjeti i mikro(biološka) aktivnost. Veliku ulogu u rješavanju problema plastike i plastičnog otpada imaju znanstvena istraživanja iz područja okoliša i proučavanja mikroorganizama. Izolacijom bakterije Idonella sakaiensis u tvornici za reciklažu PET boca u Japanu, otkriven je novi način razgradnje PET-a. Gram negativna i aerobna bakterija Idonella sakaiensis 201-F6 koristi PET kao svoj primarni izvor energije i ugljika. Pod djelovanjem dva enzima, PETaza i MHETaza pri optimalnoj temperaturi od 30°C bakterija razgrađuje PET na tereftalnu kiselinu i etilen glikol, dva kemijska spoja manje opasna po okoliš. Bakterijski soj Achromobacter xylosoxidans ima sposobnost djelovanja na strukturu polietilena visoke gustoće (HDPE). Vrste bakterije roda Pseudomonas su izolirane iz ekološki uzgojenih sojeva za koje je definirano da razgrađuju razne vrste plastičnih materijala. Bakterija Pseudomonas sp. s bakterijom Bacillus sp. uspješno degradira plastičnu vrećicu na način da smanji za oko 10% njenu početnu masu. Drugi mikroorganizmi po zastupljenosti razgradnje plastike su gljive. Najčešći plastični materijal koji gljive razgrađuju je poliuretan (PU). Aspergillus tubingensis jedna je vrsta plijesni koje sudjeluju u razgradnji poliuretan filma. Bioremedijacija je proces koji uključuje metabolički potencijal gljiva na način da pretvara većinu onečišćivača okoliša u manje opasne ili neopasne spojeve s manje energije i vremena. Mikroplastika obuhvaća sve male komade plastike < od 5 mm. Može se pronaći u ribljoj hrani, soli, šećeru, vodi za piće i u medu. Predstavlja veliki problem jer ne ugrožava samo živi svijet u oceanima već prema novijim studijama i u drugim dijelovima biosfere. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:934205
Studijski programNaziv: Sanitarno inženjerstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sanitarnog inženjerstva (bacc. sanit. ing.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-10-23 09:39:23
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.