Arterijska hipertenzija je stanje trajno povišenog sistoličkog i/ ili dijastoličkog krvnog tlaka. Hipertenzijom se smatraju vrijednosti krvnog tlaka 140/90 mmHg i više. Visoki arterijski tlak je glavni neovisni čimbenik rizika kardiovaskularnih bolesti. Svako povećanje sistoličkog tlaka za 20 mmHg ili povećanje dijastoličkog tlaka za 10mmHg udvostručuje rizik od srčanog i moždanog udara. Iza dijabetesa arterijska hipertenzija je drugi najvažniji uzrok zatajenja bubrega. Iako je arterijska hipertenzija povezana s preventabilnim rizičnim čimbenicima i postoje učinkoviti lijekovi za njeno liječenje, istraživanja pokazuju da je arterijska hipertenzija loše kontrolirana u stanovništvu. I dalje je malen broj onih koji znaju za svoju arterijsku hipertenziju, od njih se malen broj liječi, a od onih koji se liječe malo ih postiže dovoljno dobru kontrolu krvnog tlaka. Cilj rada je bio utvrditi znanje o prehrani i životne navike osoba s arterijskom hipertenzijom prije edukacije i jesu li promijenili svoje stavove i planiraju li promijeniti životne navike nakon edukacije. Edukacijom se želi potaknuti bolesnika na aktivniji odnos prema zdravlju, podići razinu svijesti, upoznati s mogućim problemima i potaknuti ih na promjene načina života. Edukacija pacijenata koju provodi medicinska sestra sastoji se od: mjerenja krvnog tlaka, savjetovanja o prestanku pušenja i konzumiranja alkohola, pravilnoj prehrani, smanjenju unosa soli, tjelesnoj aktivnosti, redovitoj antihipertenzivnoj terapiji i samokontroli krvnog tlaka. Medicinska sestra potiče bolesnika na promjenu ponašanja i prihvaćanja zdravijeg načina života. Pritom je važna uloga medicinske sestre jer motivira bolesnika na potrebne promjene u načinu prehrane, potrebi za povećanom tjelesnom aktivnošću, prestankom pušenja i redovitom kontrolom tlaka. Istraživanje je provedeno u Neuropsihijatrijskoj bolnici ''dr. Ivan Barbot'' u Popovači, u Poliklinici za internističku dijagnostiku i liječenje, u vremenskom periodu od 28.01.2019. do 01.03.2019. Istraživanje je obuhvatilo 100 ispitanika u dobi od 18 godina do starijih od 70 godina. Rezultati nakon edukacije pokazuju da je vidno povećan broj ispitanika odlučilo promijeniti svoje životne navike i shvaćaju rizike koje tako mogu spriječiti. Od 100 ispitanika koliko je sudjelovalo u anketi, nakon provedene edukacije, najveći broj njih 34 će povećati tjelesnu aktivnost, 18 ispitanika će promijeniti način prehrane, 10 njih će prestati pušiti, 26 ispitanika će pokušati smanjiti stres koliko god je to moguće, 14 ispitanika će pokušati smanjiti unos soli prehranom. Uvidom u rezultate, zaključuje se da je jako važno stalno educiranje pacijenata.