prikaz prve stranice dokumenta Fizioterapeut kao član palijativnog tima
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Fizioterapeut kao član palijativnog tima
2019. urn:nbn:hr:139:879455
Radin Međeši, Aleta
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Radin Međeši, A. (2019). Fizioterapeut kao član palijativnog tima (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:879455

Radin Međeši, Aleta. "Fizioterapeut kao član palijativnog tima." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:879455

Radin Međeši, Aleta. "Fizioterapeut kao član palijativnog tima." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:879455

Radin Međeši, A. (2019). 'Fizioterapeut kao član palijativnog tima', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 05.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:879455

Radin Međeši A. Fizioterapeut kao član palijativnog tima [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2019 [pristupljeno 05.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:879455

A. Radin Međeši, "Fizioterapeut kao član palijativnog tima", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:879455

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:879455
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovFizioterapeut kao član palijativnog tima
AutorAleta Radin Međeši
MentorLjiljana Vrcić-Kiseljak (mentor)
Član povjerenstvaDalibor Kiseljak (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaLjiljana Vrcić-Kiseljak (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMirjana Telebuh (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2019-07-03, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Onkologija
Sažetak
Palijativna skrb je holistički pristup bolesniku, posebno prilagođen onima koji boluju od neizlječivih i uznapredovalih bolesti, a podrazumijeva potpuno upravljanje tjelesnim, psihološkim, duhovnim i egzistencijalnim potrebama bolesnika.Krajnji cilj palijativne skrbi je postizanje najbolje moguće kvalitete života bolesnika. Veliki utjecaj na razvoj palijativne skrbi imala je Cicely Saunders, koja se smatra začetnicom hospicijskog pokreta 60-ih godina prošlog stoljeća , a njegovo... Više širenje po svijetu dovelo je do znatnog razvoja palijativne medicine kakvu danas poznajemo. Palijativna skrb može se pružiti na različitim razinama, i u svijetu postoje razni modeli organizacije palijativne skrbi(nespecijalizirane i specijalizirane službe). Hrvatska je, nažalost, jedina zemlja u Europi koja još nema palijativnu skrb u cijelosti integriranu u sustav zdravstva, no donošenjem Strateškog plana razvoja palijativne skrbi 2013. godine započela je uspostava sustava palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj te danas u svakoj županiji imamo barem neki od oblika palijativne skrbi s ciljem uspostave sustava palijativne skrbi na cijelom području Republike Hrvatske. Palijativna skrb zahtijeva koordinirani timski pristup različitih profesionalaca koji čine multidisciplinarni tim. Sastav multiprofesionalnog tima razlikuje se ovisno o mnogim čimbenicima, kao što su skupine bolesnika s kojima se radi, opseg skrbi koju pruža te lokalno područje koje pokriva, no temeljni tim mora se sastojati minimalno od liječnika, medicinske sestre, socijalnog radnika, psihologa te fizioterapeuta. S napretkom medicine danas i onkološki bolesnici sa neizlječivom bolešću dulje preživljavaju te im je palijativna skrb potrebna u dužem periodu, i ta skrb podrazumijeva poboljšanje ukupne kvalitete života kroz rad i trud svih članova palijativnog i rehabilitacijskog tima, a neizostavan član jednog takvog tima je upravo i fizioterapeut. Fizioterapeut se koristi svojim znanjem i vještinama da bi omogućio bolesniku maksimalnu funkcionalnost i samostalnost u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, pomaže mu pri ublažavanju ili otklanjanju simptoma kao što su bol, slabost ili umor, motivira bolesnika da se kreće, u terminalnoj fazi primjenjuje razne tehnike i metode da bi spriječio nastanak respiratornih komplikacija, dekubitusa i atrofije mišića, te utječe pozitivno na psihološko stanje bolesnika, kroz adekvatnu komunikaciju i pružanje osjećaja sigurnosti ne samo u fizičkom, već i u emotivnom smislu. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:879455
Studijski programNaziv: Fizioterapija
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizioterapije (bacc. physioth.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-07-09 08:36:48
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.