prikaz prve stranice dokumenta Učinak terapijskih životinja na prilagodbu na hospitalizaciju
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Učinak terapijskih životinja na prilagodbu na hospitalizaciju
2019. urn:nbn:hr:139:401362
Jović, Dorotea
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Jović, D. (2019). Učinak terapijskih životinja na prilagodbu na hospitalizaciju (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:401362

Jović, Dorotea. "Učinak terapijskih životinja na prilagodbu na hospitalizaciju." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:401362

Jović, Dorotea. "Učinak terapijskih životinja na prilagodbu na hospitalizaciju." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:401362

Jović, D. (2019). 'Učinak terapijskih životinja na prilagodbu na hospitalizaciju', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 06.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:401362

Jović D. Učinak terapijskih životinja na prilagodbu na hospitalizaciju [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2019 [pristupljeno 06.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:401362

D. Jović, "Učinak terapijskih životinja na prilagodbu na hospitalizaciju", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:401362

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:401362
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUčinak terapijskih životinja na prilagodbu na hospitalizaciju
AutorDorotea Jović
MentorZrinka Pukljak Iričanin (mentor)
Član povjerenstvaVesna Filipović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaZrinka Pukljak Iričanin (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMargareta Begić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2019-07-08, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Klinička i zdravstvena psihologija
Sažetak
Hospitalizacija u većini slučajeva predstavlja stresan događaj za većinu pacijenata, a pogotovo za djecu. Razlog tome su eventualni bolni postupci i tretmani popraćeni nepoznatom okolinom te odvajanjem od roditelja. Viša razina postoperativne boli je posebno izražena kod tjeskobne djece. Hospitalizacija i samo iskušenje bolesti izazivaju visoke razine psihološkog stresa. Dolazak u bolnicu izaziva poremećaj u životnoj rutini čovjeka te je potrebno boravak u bolnici dočarati kao drugi dom za... Više vrijeme hospitalizacije. Dokazano je da je bolest jedan od većih stresora u životu. Hospitalizacija može ostaviti širok raspon kratkoročnih i dugoročnih posljedica na osobu. Stres uzrokuje fizičku patnju i uznemirenost, ali i negativno utječe na pacijentovo psihološko stanje, što je posebno izraženo kod djece. Djeca su posebno sklona štetnim učincima bolesti, a njihova hospitalizacija je stresan događaj s mogućim nepovoljnim posljedicama za samu djecu i njihove obitelji. Sigurno i stabilno okruženje svoga doma popraćeno podrškom i ljubavi članova obitelji je životna potreba djece što posebno dolazi do izražaja kod boli i uplašenosti. Mlađa djeca su posebno pogođena i veća je vjerojatnost da svoju nelagodu zbog bolesti i hospitalizaciju povezuju s razumljivim pojmovima kao što su odsustvo od kuće i razdvajanje od roditelja. Najteže razdoblje hospitalizacije je početno iskustvo, kada se djeca, neočekivano i nevoljko, prvi put susreću s tim „strašnim“ i bolnim postupcima i tretmanima. Hospitalizirana djeca često su zbunjena, trebaju potporu, uvjeravanje i objašnjenje onoga čemu će biti izložena. Jedan od nefarmakoloških pristupa su intervencije potpomognute životinjama koje postaju sve prihvaćenije u zdravstvenim ustanovama. Životinje su izuzetno odane djeci, starijim osobama i osobama s invaliditetom. Potiču djecu na stvaranje interaktivnog odnosa koji za posljedicu ima sigurnost, povjerenje i veće samopoštovanje. Terapija potpomognuta životinjama je ciljana intervencija u kojoj terapeuti postavljaju ciljeve za pacijenta i definiraju što će ta intervencija podrazumijevati. Korištenje životinje koje zadovoljava specifične kriterije sastavni je dio procesa liječenja pomoću pristupa usmjerenog na cilj. Mnogi terapeuti i ustanove usvojili su praksu s terapijskim životinjama kako bi pružili podršku i udobnost svojim pacijentima, što je posebno vidljivo u staračkim domovima i bolnicama. Tako u RH postoji privatna praksa, koja je među prvima uzela terapiju potpomognutu psom, čiji je cilj potaknuti osobe na vježbanje. Prisustvo psa omogućuje pozitivne promjene kod pacijenata čineći ih pažljivijima, otvorenijima i opreznijima. Terapija potpomognuta životinjama u skupinama također pomaže u poticanju topline, prihvaćanja, sigurnosti i empatije. Benefiti uključivanja terapije potpomognute životinjama u bolnice su brojni. Može pomoći u smanjenju usamljenosti pacijenata, poboljšati komunikaciju, smanjiti potrebu za određenim lijekovima, smanjiti stres i anksioznost, poboljšati vitalne znakove i motivirati pacijente. Terapije uz pomoć životinja uspješne su u poboljšanju mentalnog zdravlja i kvalitete života osoba s razvojnim neurološkim, socijalnim ili psihološkim teškoćama. Utvrđeno je također kako sama prisutnost životinje u životu djeteta s teškoćama u razvoju doprinosi regulaciji stresa, potiče razvoj motorike i odgovorno ponašanje u djeteta. Doprinosi prevladavanju teških životnih situacija te povećava osjećaj ugode, uz naglasak na doprinos procesu razvoja funkcionalnih vještina i općeg razvoja. Utvrđeno je da terapija potpomognuta životinjama i aktivnost potpomognuta životinjama smanjuju tjeskobu i izolaciju kroz emocionalnu podršku, senzornu integraciju, druženje, skretanje i na druge integralne načine. Upravo te koristi daju prednost netradicionalnoj terapijskoj metodi rada sa životinjama. Usklađen s ciljem stvaranja boljeg zdravstvenog sustava koji odgovara pacijentima, sve je veći naglasak na poboljšanju hospitalizacije za pacijente i njihove obitelji stvaranjem terapijskog i iscjeljujućeg okruženja. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:401362
Studijski programNaziv: Fizioterapija
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizioterapije (bacc. physioth.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-07-09 07:39:04
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.