Svjetska zdravstvena organizacija prikazuje kako više nije važno samo trajanje života, nego i kvaliteta života. Dužina života bolesnika sa kardiovaskularnim bolestima je produžena, ali je i dalje veliki izazov kako poboljšati kvalitetu života bolesnika. Kvaliteta života se može definirati kao percepcija bolesnika o utjecaju bolesti i odgovarajuće terapije na njihovu fizičku i radnu sposobnost, psihološko stanje, socijalnu komunikaciju i tjelesno zdravlje. Kvaliteta života predstavlja aktualan vid promatranja ishoda bolesti kao i uspješnosti terapijske procedure. To je ujedno i instrument za mjerenje cjelokupnog zdravstvenog stanja ne samo pojedinca već i određene populacije. Ovaj završni rad prikazuje najčešće kardiovaskularne bolesti i njihove rizične čimbenike. Naglašena je uloga medicinske sestre, te se govori o važnosti uzimanja adekvatne sestrinske anamneze te sestrinskim dijagnozama. Nadalje, slijedi poglavlje o kvaliteti života, važnosti socijalne podrške kao i potrebi modifikacije životnih čimbenika bolesnika oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Na kraju rada prikazana su iskustva bolesnika koji su preboljeli infarkt miokarda.