Osteoartritis (OA) koljena degenerativna je reumatska bolest koju karakterizira smanjenje debljine zglobne hrskavice, promjene u njezinoj hidriranosti, promjene subhondralne kosti i pojava osteofita. Osteoartritis koljena česta je reumatološka bolest starije populacije, a prosječno 33% populacije u dobi između 63 i 93 godine radiološki pokazuju nastali osteoartritis. Osteoartritis je najčešći razlog funkcionalne nesposobnosti u 1/3 osoba starijih od 65 godina. Osteoartritis dovodi do smanjenja funkcionalnosti uslijed boli, ukočenosti i instabiliteta zgloba. Iako uzrok same promjene zglobne funkcije nije još razjašnjena, postoje razni rizični faktori nastanka kao što su: proces starenja, ženski spol, genetska predispozicija, prethodna ozljeda koljena, aktivnosti koje dodatno opterećuju zglobove, loša postura i neravnoteža u „alignmentu“ tijela te kao vodeći rizični faktor, pretilost. Pretilost je jedini modificirajući faktor rizika koji utječe na incidenciju i progresiju osteoartritisa koljena. Napretkom medicine dolazi do buđenja svijesti u kojem je promjena načina života jedna od ključnih intervencija pri liječenju pretilosti, ali i osteoartritisa. Nastanak osteoartritisa i pretilost povezani su jer do nastanka oba stanja dovode smanjena funkcionalnost, sjedilački način života te biomehaničke, fiziološke i inflamatorne promjene. Svaki kilogram viška dovodi do veće postotnosti nastanka osteoartritisa. Osteoartritis kuka i koljena nalaze se na 11. mjestu na ljestvici bolesti koje dovode do zglobne nestabilnosti. Nestereoidni protuupalni lijekovi najčešća su farmakološka terapija kod liječenja osteoartritisa, no njihovo djelovanje je ograničeno. Djeluju na trenutno uklanjanje boli, ne usporavaju progresiju te mogu negativno djelovati na kardiovaskularni i gastrointestinalni sustav. Ukoliko smanjenje tjelesne mase te farmakološka terapija ne dovedu do smanjenja simptoma, utoliko u konačnici se provodi totalna artroplastika koljena.