Ankilozantni spondilitis spada u grupu upalnih reumatskih bolesti. Kao bolest progresivnog i kroničnog tijeka ostavlja ozbiljne i ireverzibilne promjene na lokomotornom sustavu oboljele osobe, te otežava i ograničava funkcionalne aktivnosti i kvalitetu svakodnevnog života oboljele osobe. Progresijom bolest narušava pokretljivost kralježnice i prsnog koša, ponekad i perifernih zglobova, a sama prognoza bolesti može varirati od blage do teške ukočenosti i invaliditeta. Glavni simptomi bolesti su upala i bol uz koje je prisutna jutarnja ukočenost i umor. Etiologija same bolesti još uvijek je nepoznata te se smatra kako više faktora dovodi do razvoja bolesti kod određenih ljudi među kojima bitnu ulogu ima genetska predispozicija. Ciljevi liječenja i rehabilitacije u fizioterapijskom procesu kod osoba s ankilozantnim spondilitisom, gdje glavnu i neizostavnu ulogu imaju fizioterapijske vježbe su smanjenje boli i ukočenosti, održavanje i poboljšanje pokretljivosti zahvaćenih zglobova, funkcionalnih i radne aktivnosti, te kvalitete života, prevencija nastanka daljnjih oštećenja, ograničenja i onesposobljenja u najvećoj mogućoj mjeri. Procjena ishoda fizioterapijske intervencije kod ankilozantnog spondilitisa važan je dio fizioterapijskog tretmana čiji je cilj praćenje učinka provedene terapije na tijek bolesti. Također cilj je odrediti u kolikoj mjeri fizioterapijske tehnike doprinose unaprjeđenju zdravlja oboljele osobe, te koliko njihova primjena doprinosi ispunjenju očekivanih rezultata. U procjeni ishoda koriste se brojni testovi, upitnici i instrumenti koji obuhvaćaju procjenu funkcionalnog, radnog, emocionalnog i socijalnog statusa, te raznih poteškoća s kojima se susreću osobe oboljele od ankilozantnog spondilitisa. S ciljem procjene funkcionalnog statusa primjenjuju se BASFI, DFI i HAQ-S upitnici koji sadržavaju pitanja koja se odnose na prisutna ograničenja ili onesposobljenja oboljele osobe u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti. Za procjenu pokretljivosti koriste se BASMI i EDASMI instrumenti koji obuhvaćaju mjerenje mobilnosti ključnih segmenta tijela čija je funkcija narušena progresijom bolesti. Kako bi se procijenila aktivnost bolesti kod pacijenta koriste se BASDAI, ASDAS i SpiPS upitnici koji sadržavaju pitanja o prisutnosti ključnih simptoma bolesti i intenzitet njihove manifestacije čime se lakše procjenjuje stupanj uznapredovalosti bolesti. S ciljem procjene kvalitete života koja je kod osobe oboljele od ankilozantnog spondilitisa narušena zbog gubitka funkcionalnih i radnih sposobnosti, te ostalih svakodnevnih životnih aktivnosti koriste se ASQOL, BAS-G, RLDQ i SIP upitnici. Za procjenu boli, uz VAS-skalu, primjenjuju se i OLBPDI i QBPDS upitnici koji obuhvaćaju mjerenje prisutnosti i intenzitet boli prilikom obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti. SIP, SF-36, ESS i AIMS upitnici sadržavaju sveobuhvatnu procjenu funkcionalnih, profesionalni, emocionalnih i socijalnih komponenti života oboljele osobe.