U suvremenom svijetu teško je ne doživjeti anksioznost s obzirom na brojne zahtjeve koje pred osobe od njihovih najmlađih dana stavlja društvo. Tiče se to očekivanja u školi, u sportu te u bilo kojem drugom životnom području. Problem nastaje onda kada mlade osobe nisu spremne podnijeti takve pritiske, a još je teže ako okolina, pogotovo ona najbliža, ne razumije stanje tada još djeteta. Moguće je da dođe do ˝pucanja˝tako da osoba traži izlaze iz situacija koje joj se ne čine ugodnima. Ti izlazi odnose se na brojne psihičke poremećaje koji su učestali u današnje vrijeme, a radi se o depresiji, generaliziranom anksioznom poremećaju, opsesivno – kompulzivnom poremećaju, paničnom poremećaju, post – traumatskom stresnom poremećaju, fobičnom poremećaju te poremećajima hranjenja koje se odnose na anoreksična i bulimična stanja. Posebno se često primjećuje depresija te se smatra kako je vodeći mentalni poremećaj vezan uz iskrivljenu percepciju stvarnosti. Osobe su potištene te ovaj oblik psihičkog poremećaja često može biti kombiniran s ostalim psihičkim poremećajima. Kako bi se neki od ovih poremećaja dijagnosticirao, simptomi trebaju postati prilično ozbiljni. To znači da osoba tada ima problema u usklađivanju ponašanja i reakcija, te su takve osobe nesposobne funkcionirati u svakodnevnom životu. Uzroci mogu biti različiti, te su obično uzrokovani genetski, psihogenim čimbenicima ili čimbenicima okoline. Često je pojavljuju u vrijeme kada osoba formira svoju ličnost, dakle tijekom puberteta ili adolescencije. Ako se ne reagira na vrijeme, vrlo je moguće kako će osoba razviti ozbiljne oblike patološkog ponašanja. U današnje vrijeme fizioterapija u kombinaciji s kognitivno – bihevioralnom terapijom te drugim metodama relaksacije može znatno pomoći u prevenciji i otklanjaju ovih stanja.