Likvor je bistra i bezbojna tekućina koja je po sastavu slična krvnoj plazmi, a ispunjava moždane komore te subarahnoidni kranio-spinalni prostor. Funkcija likvora je prvenstveno zaštitna. Kada ne bi bilo likvora svaki udarac u glavu bi doveo do oštećenja mozga. Uslijed nekih oboljenja u živčanom sustavu npr. upalni procesi, sastav likvora se mijenja te je analiza likvora (lumbalna punkcija) važna dijagnostička metoda. Ukupni volumen likvora unutar kranio-spinalnog prostora je oko 150 ml kod odraslih ljudi. Ozljeda moždanih ovojnica uzrokuje rinolikvoreju, stvara put kojim infekcija u nosu može uzrokovati meningitis, te može imati smrtni ishod. Rinolikvoreja je bezbojna i vodenasta sekrecija iz nosa. Operativni zahvat izvodi iskusni rinolog. Najčešća komplikacija operativnog zahvata rinolikvoreje je meningitis. Druga moguća komplikacija je dijabetes insipidus. Također može doći do encefalitisa, edema mozga, pneumocefalusa. Likvoreja može biti kao posljedica traume, spontana, jatrogena ili zbog meningoencefalokele. Dijagnoza rinolikvoreje postavlja se na osnovu pozitivnog testa na beta2 transferrin, nalazom kompjutorizirane tomografije (MSCT-a) ili nuklearnom magnetnom rezonancom (NMR-om) visoke rezolucije. Zbog svoje složenosti zahtjeva cjeloviti pristup koji je osmišljen kroz djelovanje multidisciplinarnog tima koji svojom širinom i djelokrugom rada može zadovoljiti i najzahtjevnije potrebe bolesnika. Multidisciplinarni tim obuhvaća otorinolaringologa, neurokirurga, endokrinologa, anesteziologa, te medicinsku sestru. Transnazalni endoskopski pristup je minimalno invazivna kirurgija koja daje izvanredne rezultate (uspješnost 90%) s minimalnim morbiditetom i gotovo nikakvim mortalitetom, ima bolje rezultate, smanjena je incidencija komplikacija i ubrzan je postoperacijski tijek. Za vrijeme zahvata moguće ju je dokazati fluoroskopskim bojanjem ili pokušajem Valsalvinog manevra. Perioperativna zdravstvena njega započinje samom hospitalizacijom bolesnika na odjel, te traje do samog otpusta bolesnika iz bolnice. Obuhvaća preoperativnu, intraoperativnu i postoperativnu zdravstvenu njegu. Dobra perioperativna zdravstvena njega bolesnika smanjit će osjećaj anksioznosti i osigurati dobar postoperativni tijek. Potrebna je kontinuirana edukacija svih profila medicinskih djelatnika što pruža dodatne mogućnosti i prostora za rad s više sigurnosti i efikasnosti što vodi uspješnijim rezultatima.