Djetinjstvo je razdoblje u kojem dijete ovisi o svojem okruženju, obitelji, školi, zajednici i to se u velikoj mjeri odražava na njegovo mentalno zdravlje. Sve više djece kroz odrastanje pokazuje znakove nekih od razvojnih, emocionalnih ili problema u ponašanju koji se negativno odražavaju na funkcioniranje djeteta unutar obitelji, u školi i u njegovoj okolini. Adolescencija je vrijeme velikih promjena za dijete, a samim tim i za cijelu obitelj. Adolescenti imaju potrebu za dokazivanjem na razne načine, a u većini slučajeva to nisu prihvatljivi oblici ponašanja. Ova potreba dovodi se u vezu sa željom da sami odlučuju. Ovo je ujedno period kad oni postaju svjesni svoje okoline, problema u obitelji i životu, a većina se nije spremna s time suočiti i nositi. Tako, samo po sebi turbulentno razdoblje života, postaje još teže i događa se da dijete pod pritiskom mentalno pada. Djeca sa mentalnim poremećajima još uvijek se u našem društvu gledaju kroz stigmu. Obitelji je također teško prihvatiti da njihovo dijete treba stručnu pomoć. Pomoć djetetu u razumijevanju vlastitih osjećaja, jačanju svijesti o vlastitim kvalitetama, razvoju socijalnih vještina i suočavanju s problemima dio je zaštite dječjeg mentalnog zdravlja. Mentalno zdravlje je dio općeg zdravlja, a ono predstavlja važan resurs za pojedinca, obitelj i okolinu. (1) Potpora obitelji, učitelja i prijatelja ključni su zaštitni čimbenici u suočavanju s poteškoćama u odrastanju. Suvremena istraživanja potvrdila su usku vezu između mentalnih poremećaja u odrasloj dobi s mentalnim razvojem osobe od prve godine njena djetinjstva. Dječja i adolescentna psihijatrija po svojoj prirodi preventivna je struka jer svojim metodama prevenira poremećaje u odrasloj dobi.