prikaz prve stranice dokumenta Biološka uloga i zdravstveni učinci lektina
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Biološka uloga i zdravstveni učinci lektina
2018. urn:nbn:hr:139:451824
Jurković, Anja
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Jurković, A. (2018). Biološka uloga i zdravstveni učinci lektina (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:451824

Jurković, Anja. "Biološka uloga i zdravstveni učinci lektina." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:451824

Jurković, Anja. "Biološka uloga i zdravstveni učinci lektina." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:451824

Jurković, A. (2018). 'Biološka uloga i zdravstveni učinci lektina', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 20.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:451824

Jurković A. Biološka uloga i zdravstveni učinci lektina [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2018 [pristupljeno 20.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:451824

A. Jurković, "Biološka uloga i zdravstveni učinci lektina", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:451824

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:451824
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovBiološka uloga i zdravstveni učinci lektina
AutorAnja Jurković
MentorPetra Korać (mentor)
Član povjerenstvaPetra Korać (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaLana Feher Turković (član povjerenstva)
Član povjerenstvaAna Mojsović Ćuić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2018-09-24, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Kemija
Teorijska kemija
Sažetak
Lektini imaju vrlo važnu biološku ulogu, ali i zdravstvene učinke na čovjeka. U ovom preglednom radu razmotrit će se lektini kao molekule od biološkog značaja, ali i neke njihove štetne komponente, te općenito djelovanje na cjelokupni organizam čovjeka krenuvši od najjednostavnije razine stanice sve do organizma. Lektini su proteini, strukturno određeni svojom mogućnošću vezanja na ugljikohidratne ostatke glikoproteina koji se nalaze na površini stanice. Mogu biti biljnog, životinjskog ili... Više mikrobnog podrijetla. Prva klasifikacija dijeli ih u četiri važne skupine, određene prema njihovom vezanju za šećer ili kiselinu, dok ih druga svrstava prema proteinu za koji se vezuju. Njihovo otkriće datira iz 19. stoljeća, kada se o njima nije puno znalo. Biološki gledano uključeni su u razne procese od transporta šećera do pohrane ugljikohidrata. Vrlo su korisni u istraživanju ugljikohidrata na staničnim površinama. S hematološke strane, aglutinacijski su specifični za eritrocite određenih krvnih grupa. U novije doba koriste onkološkim pacijentima kao prenosioci kemoterapeutskih lijekova. Tijekom prošlog stoljeća znanstvenici su otkrili fitohemaglutinin, koji je predstavljao pravu revoluciju s mitogenetskom stimulacijom limfocita i aglutinacijom kancerogenih stanica. Svoju ulogu mogu iskazati kao tumorski markeri, gdje se pomno prati njihov porast ili pad u liječenju tumora, ali i odontogenih cista. Epidemiolozi su ih počeli koristiti u istraživanjima. Njihova uloga u istraživanjima u konstantnom je porastu, zbog toga što se vežu sa specifičnim glikokonjugatima. S druge strane, kod ljudi, namirnice s lektinima ukoliko se pravilno ne pripreme, ali i ako postoje određena autoimuna oboljenja, mogu uzrokovati razna stanja, poput trovanja hranom, hemolitičku anemiju, žuticu, probavne smetnje, malapsorpciju proteina i ugljikohidrata, kao i alergije prvog tipa. Alergijske reakcije mogu pokrenuti u crijevima. Kuhanjem se razina njihove toksičnosti smanjuje. Prilikom probave nekih 1-5% se ne uspije uništiti i ponovno se reabsorbiraju u krvotok, što izaziva imunosni odgovor. Negativno utječu na reumatoidni artritis; općenito upalne procese mogu učiniti još gorima. Utjecaj lektina na organizam čovjeka razlikuje se od osobe do osobe, a značajnu ulogu imaju i genetski čimbenici. Dok jednoj osobi nešto odgovara ili joj ne škodi, kod druge je osobe djelovanje sasvim drugačije. Određeni lektini djeluju dobro na naše zdravlje i mogu pomoću u liječenju određenih vrsta raka. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:451824
Studijski programNaziv: Medicinska-laboratorijska dijagnostika
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike (bacc. med. lab. diagn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-11-19 11:32:58
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.