prikaz prve stranice dokumenta Rehabilitacija nakon distorzije gležnja
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Rehabilitacija nakon distorzije gležnja
2018. urn:nbn:hr:139:393442
Gotovac, Josip
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Gotovac, J. (2018). Rehabilitacija nakon distorzije gležnja (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:393442

Gotovac, Josip. "Rehabilitacija nakon distorzije gležnja." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:393442

Gotovac, Josip. "Rehabilitacija nakon distorzije gležnja." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:393442

Gotovac, J. (2018). 'Rehabilitacija nakon distorzije gležnja', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 10.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:393442

Gotovac J. Rehabilitacija nakon distorzije gležnja [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2018 [pristupljeno 10.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:393442

J. Gotovac, "Rehabilitacija nakon distorzije gležnja", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:393442

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:393442
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovRehabilitacija nakon distorzije gležnja
AutorJosip Gotovac
MentorAlan Ivković (mentor)
Član povjerenstvaMiljenko Franić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAlan Ivković (član povjerenstva)
Član povjerenstvaSnježana Schuster (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2018-09-25, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Fizikalna medicina i rehabilitacija
Sažetak
Gležanj je složeni zglob preko kojeg se prenosi težina tijela na stopalo i kao takav važan je za normalno kretanje. Zbog svoje uloge i konstantnog opterećenja pod kojim se nalazi, gležanj je podložan ozljedama. Distorzija, odnosno uganuće gležnja, predstavlja jednu od najučestalijih ortopedskih ozljeda s visokom incidencijom u sportu. Među vrstama distorzije ističe se inverzijsko uganuće kao najzastupljenije. Zbog anatomskih i biomehaničkih karakteristika gležanj ima prirodnu tendenciju prema... Više inverziji, posebno u položaju plantarne fleksije. Ozljede lateralnog ligamentarnog kompleksa posljedica su inverzijskog uganuća, everzijsko uganuće najčešće prati ozljeda deltoidnog ligamenta, dok se kod visoke distorzije gležnja oštećuje sindezmoza. Informacije dobivene iz anamneze o samoj ozljedi usmjeravaju daljnju procjenu. Ottawa smjernice se koriste kako bi se utvrdila eventualna potreba za radiološkim snimkama, odnosno kako bi se eliminirala sumnja na prijelom ako su sva tri kriterija u smjernicama negativna. Specifičnim kliničkim testovima, upitnicima za procjenu funkcionalnosti i ostalim objektivnim metodama procjene terapeut dobiva uvid u stupanj ozljede i u funkcionalna ograničenja koja ta ozljeda predstavlja za bolesnika. Klasificiranje inverzijskog uganuća je najčešće kroz tri stupnja oštećenja, gdje prvi stupanj predstavlja lakšu, drugi težu i treći najtežu ozljedu. Temeljem rezultata procjene i u suradnji s bolesnikom donosi se plan intervencije. Liječenje distorzija je najčešće neoperativno, osim ako je potrebna rekonstrukcija ligamenata i ako postoji prijelom koji se ne može adekvatno liječiti konzervativnim putem. Faze fizioterapijske intervencije se poklapaju s fazama biološkog cijeljenja tkiva. U intervenciji se primjenjuju PRICE protokol, bandažiranje ili steznici, terapijske vježbe snage i istezanja, proprioceptivne vježbe, mobilizacijske tehnike za zglobove i meka tkiva, neuro-mišićna elektrostimulacija, a sve više i komplementarne metode poput Kinesio tapinga. Zbog opasnosti od ponavljajućih distorzija, odnosno nastanka kronične nestabilnosti i osteoartritisa gležnja, izrazito je važno educirati bolesnika o faktorima rizika i načinima prevencije ozljede. Kao najbolji oblik prevencije preporučuju se vježbe propriocepcije, dok se kod sportaša i rehabilitacija i prevencija prilagođavaju individualnim zahtjevima njihovog sporta. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:393442
Studijski programNaziv: Fizioterapija
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizioterapije (bacc. physioth.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-11-19 11:06:42
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.