prikaz prve stranice dokumenta Fizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Fizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke
2018. urn:nbn:hr:139:379065
Plantaš, Lucija
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Plantaš, L. (2018). Fizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:379065

Plantaš, Lucija. "Fizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:379065

Plantaš, Lucija. "Fizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:379065

Plantaš, L. (2018). 'Fizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 01.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:379065

Plantaš L. Fizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2018 [pristupljeno 01.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:379065

L. Plantaš, "Fizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:379065

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:379065
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovFizioterapijski postupci nakon operativnog liječenja tumora dojke
AutorLucija Plantaš
MentorLjiljana Vrcić-Kiseljak (mentor)
Član povjerenstvaLjiljana Vrcić-Kiseljak (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDalibor Kiseljak (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIvana Crnković (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2018-09-26, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Onkologija
Sažetak
Tumor dojke najčešća je zloćudna bolest kod žena te je drugi po redu vodeći uzrok smrti od raka. U Hrvatskoj godišnje od raka dojke oboli 2500 žena od kojih čak 900 umire. Javlja se najčešće između 25 i 80 godina, a osim žena mogu oboljeti i muškarci. Kako bi se smanjila pojavnost ove teške bolesti, potrebno je redovito provoditi samopregled dojki te odlaziti na redovite godišnje kontrole koje uključuju mamografiju i ultrazvuk. U liječenju tumora dojke razlikujemo lokalno liječenje (kirurško... Više liječenje i radioterapija) i sistemsko liječenje (kemoterapija, hormonska terapija, biološka i ciljana terapija). Kirurško liječenje spada još uvijek u nezaobilazne načine liječenja. Kirurg prikuplja podatke o lokalizaciji tumora, tipu tumorskih stanica, trajanju bolesti te na temelju tih parametara određuje opseg i tip kirurškog zahvata. Stoga razlikujemo poštedne i radikalne zahvate. Poštednim zahvatom uklanja se tumor i okolni parenhim pa s obzirom na to koliko je okolnog tkiva odstranjeno razlikujemo tumorektomiju, segmentektomiju i kvadrantektomiju. Radikalnim kirurškim zahvatom odstranjuje se cijela dojka (mastektomija). Mastektomija je indicirana kod većih tumora, multicentričnih tumora i kod tumora smještenih tako da se mora odstraniti cijela dojka. Uslijed liječenja mogu nastati neke posljedice koje negativno utječu na svakodnevne aktivnosti, odnosno funkcioniranje pacijentice. Najčešće se javlja disfunkcija ramenog pojasa zbog smanjene snage mišića ramena i ruku. Nerijetko dolazi i do nastanka limfedema koji se definira kao prekomjerno nakupljanje tekućine i bjelančevina u međustaničnim prostorima. Ukoliko se ne tretira, može dovesti do kronične upale i fibroze zahvaćenog tkiva. Veliku ulogu u rehabilitaciji pacijentica liječenih zbog s rakom dojke ima fizioterapija i fizioterapeutkao član onkološkog tima. U osnovne ciljeve rehabilitacije spada očuvanje funkcije ramena i ruke na strani operirane dojke, pružanje psihološkoedukativne i socijalne pomoći te obnova vanjskog izgleda. Fizioterapijski proces započinje procjenom pacijenta prema SOAP modelu koji uključuje subjektivni i objektivni pregled te analizu i evaluaciju rezultata. Fizioterapijska intervencija započinje takozvanom ranom poslijeoperacijskom fizioterapijom koja se provodi već dan nakon operacije, a uključuje vježbe disanja i relaksacije kako bi se spriječile tromboemboličke i respiratorne komplikacije, smanjila napetost i stezanje prsnog koša te postigla njegova veća pokretljivost. Zatim slijedi kasna poslijeoperacijska faza koja započinje vertikalizacijom pacijentice i pripremom za što duži boravak u tom položaju. Također se provode vježbe disanja i opuštanja, ali uvode se i vježbe za jačanje ramenog obruča, povećanje pokretljivosti prsnog koša, ruke i ramena. U ovoj fazi prevenira se nastanak limfedema ili se liječi ukoliko je već nastao. Posljednja faza naziva se terapija sequela ili kasna fizioterapija. Provodi se ambulantno, a u nju se ubrajaju postupci za koje se fizioterapijskom procjenom utvrdi da će pomoći u rješavanju postoperativnih komplikacija. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:379065
Studijski programNaziv: Fizioterapija
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizioterapije (bacc. physioth.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-11-19 10:00:27
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.