Sažetak | Upale pluća najčešće su uzrokovane infektivnim agensima, premda mogu biti uzrokovane i drugim čimbenicima. Nakon inficiranja pluća bakterijama ili virusima, putem udisanja, počinje i sama upala. Upalni proces je prvenstveno lokaliziran u alveolama. Vjerojatnost upale se znatno povećava ukoliko ste prije toga već imali neki vid prehlade ili gripe. Ove bolesti slabe naš imunološki sustav i tako otežavaju našem organizmu da se bori protiv drugih infekcija, zbog čega postaje jako ranjiv i podložan ozbiljnijoj upali. Ukoliko osoba pati od neke dugotrajne ili kronične bolesti, poput astme, bolesti srca, raka ili dijabetesa to je još više čini podložnom upali pluća.
Brojne su podijele pneumonija, no najčešće se rabi podjela koja se zasniva na kliničkim manifestacijama i etiološkom uzročniku. Pneumonije se tako dijele na izvanbolničke, bolničke i pneumonije u imunokompromitiranih osoba. Izvanbolničke pneumonije, koje su i najčešće, mogu biti primarne i sekundarne. Primarne se pojavljuju u prethodno zdravih osoba, a pod pojmom sekundarnih pneumonija označavamo pneumonije osoba s drugim bolestima koje predisponiraju njihov nastanak. Nadalje, tradicionalno se izvanbolničke pneumonije prema kliničkoj slici dijele na tipične i atipične. Tipične su uglavnom uzrokovane bakterijama, a atipične najčešće mikoplazmom, klamidijom, legionelom i virusima. Bolničke nastaju najranije 72 sata od primitka u bolnicu. Pneumonije u imunokompromitiranih su rijetke, ali opasne.
Ovim završnim radom se prikazuje kompleksnost i specifičnost zdravstvene njege kod pacijenata oboljelih od pneumonije. Pneumonije se razlikuju s obzirom na etiologiju, zahvaćenost pluća, kliničku sliku i prognozu. Cilj rada je opisati intervencije medicinske sestre/tehničara u zdravstvenoj njezi oboljelih, procesu dijagnosticiranja i liječenja oboljelih od pneumonije. U radu je opisana anatomija i fiziologija pluća, vrste upala pluća, simptomi upala pluća, dijagnostički postupci, zdravstvena njega oboljelih od upale pluća. Rad ističe važnost edukacije i stručnost medicinskih sestara/tehničara kako bi se što kvalitetnije planirala i provodila zdravstvena njega nad oboljelim. |