prikaz prve stranice dokumenta Biokemijski biljezi ozljede mozga
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Biokemijski biljezi ozljede mozga
2018. urn:nbn:hr:139:832868
Štefić, Marina
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Štefić, M. (2018). Biokemijski biljezi ozljede mozga (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:832868

Štefić, Marina. "Biokemijski biljezi ozljede mozga." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:832868

Štefić, Marina. "Biokemijski biljezi ozljede mozga." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:832868

Štefić, M. (2018). 'Biokemijski biljezi ozljede mozga', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 24.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:832868

Štefić M. Biokemijski biljezi ozljede mozga [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2018 [pristupljeno 24.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:832868

M. Štefić, "Biokemijski biljezi ozljede mozga", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:832868

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:832868
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovBiokemijski biljezi ozljede mozga
AutorMarina Štefić
MentorŽeljka Vogrinc (mentor)
Član povjerenstvaŽeljka Vogrinc (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMirjana Fuček (član povjerenstva)
Član povjerenstvaDanica Matišić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2018-09-03, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Klinička biokemija
Sažetak
Živčani sustav sastoji se od središnjeg dijela koji čine mozak i kralježnična moždina te perifernog dijela koji čine živci, gangliji, osjetni receptori i glija stanice. Uloga središnjeg živčanog sustava (SŽS) je kontrola nad ostalim organskim sustavima, integracija osjetnih informacija, misaoni procesi i dr. Zbog vitalne važnosti mozak je višestruko anatomski i funkcionalno zaštićen, počevši od lubanje, preko 3 sloja moždanih ovojnica pa sve do likvorske i krvno-moždane barijere. SŽS se sastoji... Više od neurona i potpornih glija stanica. Glija stanice SŽSa obuhvaćaju astrocite, oligodendrocite i mikrogliju, a osim njih postoje i specijalizirane glija stanice poput ependimskih stanica i radijalne glije. Signal u mozgu putuje od jednog neurona do drugog kroz sinapse putem neurotransmitera i neuropeptida. Neurotransmiteri se otpuštaju u presinaptičkom dijelu neurona i kroz sinaptičku pukotinu dopiru do postsinaptičkog neurona na koji utječu promjenom propustljivosti za ione natrija. Najčešće bolesti i poremećaji mozga su trauma, krvarenja, tumori, demijelinizacijske i neurodegenerativne bolesti. Traume nastaju kao posljedica djelovanja mehaničke sile ili projektila, a po tipu mogu biti otvorene ili zatvorene ozljede glave. Krvarenje može biti intracerebralno, subarahnoidalno, subduralno i epiduralno. Najpoznatija demijelinizacijska bolest u kojoj dolazi do propadanja bijele tvari je multipla skleroza, dok su predstavnici neurodegnerativnih bolesti, u kojima propada siva tvar mozga, Alzheimerova i Parkinsonova bolest. Biljezi su specifični biološki indikatori koji se koriste za detekciju različitih, najčešće patoloških, procesa u organizmu. Biokemijski biljezi mozga poput proteina i enzima mogu se pronaći u cirkulirajućoj krvi i likvoru te se njihovom daljnjom analizom dolazi do klinički korisnih spoznaja o stanju mozga. U radu su opisana svojstva i klinički značaj četiri biokemijska biljega ozljede mozga: protein S100B, neuron specifična enolaza, glijalni fibrilarni kiseli protein i tau protein. Protein S100B je astrocitni protein čija koncentracija u likvoru, a posljedično i u serumu, raste prilikom glijalne reakcije, ishemije, narušavanja krvno-moždane barijere ili ozljede stanica koje sadrže S100B. Neuron specifična enolaza glikolitički je enzim kojeg nalazimo u neuronima, a čiji porast koncentracije u biološkim tekućinama indicira da se radi o mogućoj neurodegenerativnoj bolesti, ozljedi mozga ili kralježnične moždine, a također korelira s Glasgow skalom za pacijente u komi i daje dodatne informacije o ishodu kome. Glijalni fibrilarni kiseli protein je glavni intermedijarni filament u astrocitima i biljeg je astroglijalne ozljede te igra ulogu kod Alzheimerove bolesti. Tau protein spada u skupinu proteina povezanih s mikrotubulima u neuronima i koristan je kod dijagnostike Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:832868
Studijski programNaziv: Medicinska-laboratorijska dijagnostika
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike (bacc. med. lab. diagn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-11-16 11:58:16
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.