Transfuzija krvi je prenošenje krvi ili krvnih sastojaka od jedne osobe (davatelja) na drugu (primatelja). Cilj transfuzijske medicine je učinkovito transfuzijsko liječenje, liječenje koje neće uzrokovati nuspojave, bolest ili smrt. Transfuzijsko liječenje bolesnika složeni je i zahtjevan postupak. Ono je najčešće uspješno i bolesnikovo se stanje poboljšava. No, to nije slučaj uvijek jer u liječenju ponekad nastaju pogrješke, nuspojave, štetni događaji te bolesniku može biti nanesena šteta. Svaka transfuzija krvi i krvnih pripravaka nosi određene rizike nuspojava usprkos svim postupcima koji se poduzimaju da bi transfuzijsko liječenje bolesnika bilo što sigurnije. Cilj ovoga rada je prikazati učestalost alergijskih transfuzijskih reakcija prijavljenih u Klinički zavod za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb u razdoblju od 2002. do 2016. godine. Alergijske reakcije na transfuziju krvnih pripravaka posljedica su reakcije alergena s protutijelima. Mogu nastati nakon transfuzija svih krvnih pripravaka jer u svim krvnim pripravcima ima dovoljno plazme s čijim sastojcima mogu reagirati bolesnikova protutijela. U analiziranom razdoblju zabilježeno je 390 alergijskih reakcija, 37 anafilaktoidnih reakcija te jedan anafilaktički šok. Alergijske reakcije su se javile kod 0,11% transfundiranih doza plazme, 0,05% transfundiranih doza trombocita i 0,03% doza eritrocita. Primjećuje se da se alergijske reakcije pojavljuju češće kod bolesnika koji su imali više od jedne transfuzije. Što se tiče obilježja bolesnika kod kojih su se javile transfuzijske reakcije može se primjetiti da su alergijske reakcije javljale nešto češće kod muškaraca (57,5%) nego kod žena (42,5%). Dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je da pranje krvnih pripravaka kako bi se smanjila količina plazme uveliko utječe na pad broja alergijskih reakcija. Kako bi broj alergijskih reakcija nastavio padati i kako bi transfuzijsko liječenje bilo što sigurnije potrebno je nastaviti s daljnjim istraživanjima.