Ulcerozni kolitis je bolest debelog crijeva karakterizirana kroničnom upalom. Najčešće se pojavljuje u odrasloj dobi, između dvadesete i četrdesete godine života. Kod nekih je bolesnika inflamacija ograničena na rektum (ulcerativni proktitis), dok je kod drugih upalom zahvaćen više proksimalni dio debelog crijeva. Prevalencija ulcerotnog kolitisa u Sjevernoj Americi iznosi 319 na 100.000 pojedinaca, a procjenjuje se da je u Sjedinjenim Državama dijagnosticirano do 1.4 milijuna osoba oboljelih od upalnih bolesti crijeva. Uzrok ulceroznog kolitisa je još uvijek nije dovoljno poznat. Iako nije razjašnjen niti jedan konačni uzrok, proučavaju se mnoge etiologije. Kako je ulcerozni kolitis bolest vezana isključivo za debelo crijevo, simptomi ulceroznog kolitisa, naravno, primarno ovise o proširenosti bolesti u debelom crijevu i intenzitetu upale sluznice debelog crijeva. Dijagnoza ulcerativnog kolitisa se temelji na povijesti bolesti, fizičkom pregledu, simptomatologiji, dijagnostičkim pretragama i endoskopiji. Ciljevi liječenja ulceroznog kolitisa su postići remisiju aktivne bolesti i spriječiti relaps. Optimalna metoda liječenja za aktivnu fazu bolesti određuje se na temelju rezultata endoskopskom pregleda i kliničkom ozbiljnošću bolesti. Ulcerozni kolitis se liječi medikamentozno i kirurški. Operacija izbora je danas svakako proktokolektomija s ileoanalnom anastomozom i formiranjem zdjeličnog rezervoara kako bi bio održan normalan put evakuacije stolice, spolna funkcija i funkcija analnog sfinktera bolesnika. Zadaće medicinske sestre/tehničara u zdravstvenoj njezi i liječenju bolesnika sa ulceroznim kolitisom su mnogobrojne. O bolesniku skrbi multidisciplinarni tim koji se sastoji od više profila medicinske struke, a uključuju internistu, gastroenterologa, kirurga, radiologa, nutricinonistu, fizioterapeuta, i kao neizostavnog člana, medicinsku sestru/tehničara.