prikaz prve stranice dokumenta Zdravstvena njega bolesnika s vrućicom
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Zdravstvena njega bolesnika s vrućicom
2018. urn:nbn:hr:139:139021
Vlašić, Ana
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Vlašić, A. (2018). Zdravstvena njega bolesnika s vrućicom (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:139021

Vlašić, Ana. "Zdravstvena njega bolesnika s vrućicom." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:139021

Vlašić, Ana. "Zdravstvena njega bolesnika s vrućicom." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:139021

Vlašić, A. (2018). 'Zdravstvena njega bolesnika s vrućicom', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 14.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:139021

Vlašić A. Zdravstvena njega bolesnika s vrućicom [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2018 [pristupljeno 14.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:139021

A. Vlašić, "Zdravstvena njega bolesnika s vrućicom", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:139021

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:139021
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovZdravstvena njega bolesnika s vrućicom
AutorAna Vlašić
MentorMartina Smrekar (mentor)
Član povjerenstvaMartina Smrekar (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaSonja Kalauz (član povjerenstva)
Član povjerenstvaBoris Ilić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2018-05-24, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sestrinstvo
Sažetak
Tjelesnu temperaturu definiramo kao stupanj zagrijanosti organizma. Nastaje kao rezultat stvaranja i odavanja topline u okolinu. Raspon vrijednosti normalne tjelesne temperature kreće se od 36-37,2°C. Temperatura izmjerena rektalno je uvijek za 0,5° viša od aksilarne. Stvaranja topline ovisi o metabolizmu, mišićnoj aktivnosti, tiroksinu, adrenalinu, noradrenalinu, simpatikusu, staničnoj temperaturi i aktivnosti probavnog sustava. Da bi se tjelesna temperatura održala stalnom nadziru je... Više regulacijski kontrolni mehanizmi smješteni u hipotalamusu. Vitalne funkcije, u koje ubrajamo tjelesnu temperaturu, bitni su pokazatelji različitih promjena u organizmu. Povišena tjelesna temperatura je nespecifična reakcija organizma, te predstavlja prirodan načina obrane organizma protiv uzročnika infekcije. Povišenje tjelesne temperature uzrokuju pirogeni. Egzogeni pirogeni podrijetlom su iz okoliša domaćina, dok se endogeni pirogeni stvaraju u domaćinu, najčešće kao odgovor na početni podražaj potaknut infekcijom ili upalom. Povišenu tjelesnu temperaturu snižavamo primjenom fizikalnih metodama snižavanje tjelesne temperature, a kada temperatura poraste iznad 38,5°C primjenjuju se antipiretici. Kod bolesnika s vrućicom, intervencije medicinske sestre usmjerene su na smanjenje proizvodnje topline i povećanje odavanja topline u okolinu, praćenje vitalnih funkcija (tjelesna temperatura, krvni tlaka, disanje, puls) te održavanje optimalne udobnosti bolesnika. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:139021
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-06-14 11:11:54
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.