Cilj ovog preglednog rada je pobliže objasniti pojam neurorizičnog, razvoj hvatanja i baratanja predmetima od rođenja do školske dobi te ulogu radne terapije u poticanju fine motorike. Da bismo bili upoznati s ovom tematikom moramo definirati što je neurorizično dijete, čimbenike neurorizika, prijevremeno rođenje, učestalosti prijevremenog rođenja, razvojne ishode te važnost kontinuiranog praćenja i rane intervencije. Utvrđeno je da je neurorizično dijete ono dijete koje je bilo izloženo prenatalnim, perinatalnim ili postnatalnim čimbenicima rizika. Mjesto i nastanak oštećenja mozga ovisi o gestacijskoj zrelosti novorođenčeta, a objašnjava se postojanjem prijelaznih oblika neuroanatomske organizacije i promjenama prokrvljenosti centralnog živčanog sustava tijekom sazrijevanja. Učestalost rizične trudnoće je u porastu. Djeca rođena prije 37. tjedna trudnoće imaju veći rizik za neurorazvojno odstupanje zbog rođenja prije nego što je intrauterini razvoj završen te zbog čestih ranih oštećenja mozga. Poteškoće koje se mogu pojaviti kod neurorizične djece su brojne, a neke od njih uključuju i poteškoće u razvoju fino-motoričkih (hvatanje) i grafo-motoričkih vještina. U ovom radu opisan je razvoj fine motorike od rođenja do sedme godine života te moguće poteškoće tijekom razvoja istih. Opisane su neke od radnoterapijskih procjena fine motorike koje pružaju daljnje smjernice za terapiju. Radnoterapijske intervencije koje se provode s neurorizičnom djecom spadaju u program rane intervencije. Temelje se na nizu različitih aktivnosti i igara pomoću kojih ćemo poticati razvoj hvatanja i baratanja predmetima i vidno-motoričke koordinacije kod predškolske djece. Kao bitna komponenta u terapijskom procesu istaknuta je suradnja s roditeljima. Važno je educirati roditelje o načinima provođenja intervencije te pružanje motivacije i podrške tijekom terapije.