Dostatan unos hrane i vode treba osigurati energetske potrebe i sve esencijalne nutrijente nužne za normalan metabolizam. U stanju bolesti nutritivne potrebe organizma često su promijenjene, a potrebe određenih organa i organskih sustava moraju se optimalno zadovoljiti. Iako nutritivna potpora može biti standardizirana u segmentu liječenja određenih bolesti, važno je shvatiti da je svaki bolesnik individua koja zahtijeva brižan pristup procjeni stanja uhranjenosti, ali i odabiru pojedinih pripravaka. Procjena stanja uhranjenosti - Brojne bolesti različitih organskih sustava mogu dovesti do nastanka malnutricije - stanja neodgovarajuće uhranjenosti ili pothranjenosti. Zato se prehrambeni status pokazao važnim čimbenikom koji utječe na ishod i oporavak od bolesti. Pothranjeni bolesnici podložniji su infekcijama, oporavak nakon terapije dulje traje pa u bolnici provode više vremena. Unatoč tim saznanjima, i u današnje doba problem malnutricije u općoj populaciji, ali i bolnicama ostaje neprepoznat u značajnim razmjerima. Međutim, procjena prehrambenog statusa uglavnom se ne provodi kao dio rutinske kliničke prakse. Prioritetni cilj kliničke prehrane danas je održanje cjelovitosti sluznice tankog i debelog crijeva, s naglaskom na hranjenje bolesnika normalnom hranom uz modifikacije ili enteralnim pripravcima kada je god to moguće tj. kada ne postoje apsolutne kontraindikacije. Naime, i male količine hrane u crijevnom lumenu mogu spriječiti stanjivanje crijevne stjenke i atrofiju crijevnih resica te tako utjecati na smanjenje prijelaza bakterija iz crijeva u sistemni krvotok. Prijelaz bakterija kroz crijevnu stjenku (bakterijska translokacija) može uzrokovati brojne upalne komplikacije, a nerijetko i smrtni ishod.