prikaz prve stranice dokumenta Učestalost prisilne hospitalizacije u neuropsihijatrijskoj bolnici "Dr. Ivan Barbot" Popovača
Pristup korisnicima matične ustanove
specijalistički diplomski stručni
Učestalost prisilne hospitalizacije u neuropsihijatrijskoj bolnici "Dr. Ivan Barbot" Popovača
2018. urn:nbn:hr:139:491589
Malekinušić, Domagoj
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Malekinušić, D. (2018). Učestalost prisilne hospitalizacije u neuropsihijatrijskoj bolnici "Dr. Ivan Barbot" Popovača (Specijalistički diplomski stručni). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:491589

Malekinušić, Domagoj. "Učestalost prisilne hospitalizacije u neuropsihijatrijskoj bolnici "Dr. Ivan Barbot" Popovača." Specijalistički diplomski stručni, Zdravstveno veleučilište, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:491589

Malekinušić, Domagoj. "Učestalost prisilne hospitalizacije u neuropsihijatrijskoj bolnici "Dr. Ivan Barbot" Popovača." Specijalistički diplomski stručni, Zdravstveno veleučilište, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:491589

Malekinušić, D. (2018). 'Učestalost prisilne hospitalizacije u neuropsihijatrijskoj bolnici "Dr. Ivan Barbot" Popovača', Specijalistički diplomski stručni, Zdravstveno veleučilište, citirano: 05.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:491589

Malekinušić D. Učestalost prisilne hospitalizacije u neuropsihijatrijskoj bolnici "Dr. Ivan Barbot" Popovača [Specijalistički diplomski stručni]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2018 [pristupljeno 05.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:491589

D. Malekinušić, "Učestalost prisilne hospitalizacije u neuropsihijatrijskoj bolnici "Dr. Ivan Barbot" Popovača", Specijalistički diplomski stručni, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:491589

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:491589
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUčestalost prisilne hospitalizacije u neuropsihijatrijskoj bolnici "Dr. Ivan Barbot" Popovača
AutorDomagoj Malekinušić
MentorBiserka Sedić (mentor)
Član povjerenstvaLada Perković (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaBiserka Sedić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaZoran Bradaš (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2018-02-06, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sestrinstvo
Sažetak
Neke psihijatrijske bolesti i određena stanja zahtijevaju primjenu mehanizma prisilne hospitalizacije, kako bi se zaštitio duševni bolesnik, kao i društvo od opasnosti koju može prouzročiti takav bolesnik. Cilj rada je utvrditi u kojoj mjeri se koristi mehanizam prisilne hospitalizacije u ukupnom broju bolesnika koji dolaze na odjel hitnog bolničkog prijema, te njihovo sudsko procesuiranje radi prisilne hospitalizacije u Neuropsihijatrijskoj bolnici "Dr. Ivan Barbot" Popovača (čitaj dalje:... Više NPBP) tijekom 2016. godine. Podaci o pacijentima su prikupljeni iz bolničke arhive NPBP-a i statistički obrađeni. Rezultati istraživanja ukazuju da su prisilno hospitalizirani bolesnici većinom muškog spola (70,8%), prosječne dobi 44 godine, završenog srednjoškolskog obrazovanja (51,7%), nezaposleni (53,9%), samci (48,3%), bez djece koji žive sa svojom primarnom obitelji. Nemaju psihijatrijskog herediteta u obitelji, niti vlastitih prijetnji suicidom ili pokušaja suicida, kao niti u široj obitelji. Ispitanici su najčešće zaprimani i otpuštani pod dijagnozama iz skupine shizofrenije, poremećaja sličnih shizofreniji i sumanutih stanja (50,7%), zatim iz skupine mentalne retardacije, te iz skupine organskih, uključujući simptomatskih mentalnih poremećaja (13,4%). Gotovo 70% ispitanika nije ovisno o nikakvim supstancama. Najviše bolesnika (23,6%) je dovezeno sanitetom kao premještaj iz drugih bolnica zbog potreba dugotrajnijeg psihijatrijskog liječenja. Oko 17% je došlo u pratnji policije i hitne medicinske pomoći, 13,5% u pratnji policije i 10% u pratnji hitne medicinske pomoći. Hospitalizacija je u prosjeku trajala 73 dana i najčešće su nakon isteka prisilne hospitalizacije otpuštani u poboljšanom stanju, a podjednako često su zbog potrebe dugotrajnijeg liječenja i pristajali na dobrovoljno liječenje i tražen je produžetak prisilne hospitalizacije pri nadležnom Županijskom sudu. Žene su češće od muškaraca pristale na daljnje psihijatrijsko liječenje ili su tijekom prisilne hospitalizacije umrle. Traženje produžetka prisilne hospitalizacije je bilo traženo kod muškaraca češće nego kod žena ali su oni i češće otpuštani nakon 30 dana. Dobiveni rezultati ovog istraživanja uglavnom potvrđuju rezultate svjetskih istraživanja o prisilnoj hospitalizaciji i ukazuju da je razumijevanje karakteristika povezanih s prisilnom, odnosno nedobrovoljnom hospitalizacijom neophodno za poboljšanje liječenja psihijatrijskih poremećaja. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:491589
Studijski programNaziv: Psihijatrijsko sestrinstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: specijalistički diplomski
Akademski / stručni naziv: diplomirani/a medicinska sestra/ medicinski tehničar (dipl. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-04-03 09:28:33
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.