Moždani udar je drugi vodeći uzrok smrti na svijetu, u Europi i u Hrvatskoj i vodeći uzrok invaliditeta u odraslih. Čimbenici rizika su određena oboljenja, patološka stanja, osobine ili navike, koji dovode ili pogoduju nastanku određene bolesti i njenih komplikacija. Brojna ispitivanja potvrdila su čimbenike rizika (hipertenzija, kardiovaskularne bolesti, hiperlipoproteinemija, pušenje, smanjena fizička aktivnosti, gojaznost, dijabetes melitus) za nastanak moždanog udara. Čimbenici rizika za moždani udar se mogu svrstati u dvije grupe: one na koje se ne može utjecati (dob, spol, naslijeđe i rasna, etnička pripadnost), na koje se može utjecati (hipertenzija, pušenje cigareta, dijabetes, gojaznost, stres, zloupotreba alkohola, poremećaj koagulacije krvi, poremećaj fibrinolize, trombocitna hiperagregabilnost, hormoni). Postojanje više čimbenika rizika, dužina njihovog trajanja, kao i izraženost svakog čimbenika ponaosob, stoji u pozitivnoj korelaciji sa pojavom moždanog udara. Psihičke, fizičke i socijalne posljedice moždanog udara mogu biti velike. Utječu na smanjenu fizičku aktivnost pacijenata, a povećavaju rizik od razvoja novog moždanog udara ili nastanka kardiovaskularnih bolesti, stoga je veliki naglasak na prevenciju, a kod bolesnika koji su doživjeli CVI na pravovremeno liječenje i započinjanje rane rehabilitacije. Stoga, rehabilitacija osoba s moždanim udarom treba početi odmah tijekom akutnog liječenja, te biti nastavljena po rehabilitacijskim protokolima ovisno o težini kliničke slike u rehabilitacijskim odjelima, ambulantno ili u kućnim uvjetima. Rehabilitaciju provodi multidisciplinarni tim stručnjaka, na čelu sa specijalistom fizikalne medicine i rehabilitacije. Prevencija moždanog udara i dalje predstavlja veliki medicinski i društveni problem. Neophodno je daljnje istraživanje kako čimbenika rizika za nastanak moždanog udara, tako i mjera primarne i sekundarne prevencije