Poremećaji hranjenja spadaju u najčešće psihičke poremećaje te su povezani s brojnim tjelesnim komplikacijama koje nose visok rizik od prerane smrti. Karakteristične su teške smetnje u prehrambenim navikama i ponašanju. Prisutna je iskrivljena slika o vlastitom tijelu uz gubitak samopoštovanja i samopouzdanja. Poremećaji hranjenja se najčešće javljaju nakon provođenja dijeta. S obzirom na svjetski trend mršavosti, provođenja raznoraznih dijeta te idealnih slika koje nam se nameću putem medija sve više mladih djevojaka uđe u taj začarani krug iz kojeg je povratak na normalu vrlo težak. Pritom je bitan psihološki faktor koji ima važnu ulogu u samom nastanku poremećaja hranjenja. Razni su uzroci koji do njega dovode, a najčešće su to: emocionalni poremećaji, odnosi s roditeljima, kulturološki utjecaji te biološki i medicinski faktori. Postoje tri glavna poremećaja hranjenja: Anoreksija nervoza (AN), Bulimija nervoza (BN) i poremećaj hranjenja-neodređen tzv. Binge eating disorder-poremećaj nekontroliranog hranjenja (BED). Svi oni mogu biti prolazno stanje u adolescenciji, ali i simptomi drugih psihičkih poremećaja. Liječenje je kompleksno te zahtjeva multidisciplinarni tim uz medikamentoznu i psihoterapiju. Cilj je pružiti podršku oboljelima te njihovim obiteljima. Medicinske sestre imaju veliku ulogu u liječenju tih bolesnica jer uz provođenje zdravstvene njege u komunikaciji ostvaruju osjećaj sigurnosti kod bolesnica i na taj način potiču pozitivne potencijale koji imaju bitnu ulogu u borbi protiv bolesti. Medicinska sestra održava i psihoedukativne grupe koje su sastavni dio u liječenju od poremećaja hranjenja.