Sažetak | Transplantacija jetre najsloženiji je postupak u transplantacijskoj medicini, ako se izuzmu kompleksne multiorganske transplantacije; ona je zahtijevan i izazovan proces za pacijenta, obitelj te cjelokupan zdravstveni tim. Složenost proizlazi iz delikatnosti i kompleksne dostupnosti struktura koje je potrebno prezervirati i rekonstruirati tijekom transplantacije, nužnosti klemanja velikih vaskularnih struktura s posljedičnim utjecajem na hemodinamiku kao i znatnim krvarenjima koja najčešće prate operaciju. Ne postoji mehanička zamjena za funkcionirajuću jetru. Osim organskim promjenama koje se dešavaju prije i nakon same transplantacije posebno se treba obratiti pažnja na značajne emocionalne i psihološke poteškoće koje su „vrata“ u samom tom procesu oporavka i „izlječenja“ nakon transplantacije; one utječu na sam tijek i ishod tog kompleksnog načina liječenja. Pacijent koji je u procesu transplantacije i nakon je kronično bolestan pacijent. Medicinske sestre imaju važnu ulogu u ranom otkrivanju simptoma disfunkcije, odbacivanja i infekcije jetrene funkcije. Prioritet je smanjenje neupućenosti i anksioznosti pružanjem u pravo vrijeme i na pravi način kvalitetnu edukaciju profesionalnim i holističkim pristupom pacijentu i obitelji. Medicinska sestra je prisutna uz pacijenta i obitelj u svim fazama procesa transplantacije, te zbog tog istog je prva koja može i mora znati prepoznati, prevenirati, ublažiti, ako ne i „izliječiti“ promjene koje nastaju u psihološko/kognitivnoj sferi pacijenta i njegove obitelji. Da bi to mogla mora biti upoznata sa samim psihološkim i emocionalnim promjenama kod takvih pacijenata, njihovim definicijama, pravovremenom prepoznavanju, načinu prevencije nastanka njih samih ako ne i samom načinu rješavanja nastalih promjena kod pacijenta i obitelji. Za to su potrebne izuzetne komunikacijsko/edukacijske vještine medicinske sestre, poznavanje i primjena etičkog aspekta u samom procesu rada, te sposobnost rada u multidisciplinarnom timu.U prvom, teorijskom dijelu ovog rada, osim nekih specifičnosti u radu s transplantiranim pacijentima, najveći osvrt bit će na emocionalno/psihološki aspekt rada, te primjenu teorije Jean Watson i njene dobrobiti u radu medicinskih sestara i transplantiranih pacijenta.Nakon toga slijedi empirijski dio rada, istraživanje koje je vezano za razinu kvalitete života iz subjektivnog aspekta od strane transplantiranih pacijenata nakon transplantacije jetre; i to razlike u kvaliteti života u prvih šest mjeseci nakon transplantacije i posljednjih mjesec dana kako su ispunjavali dati upitnik o kvaliteti života. |